NATO neće pokretati rat na temelju nesretnog incidenta u Poljskoj: Članak 5 ne aktivira se automatizmom

U onim trenucima kad su sinoć vodeći dužnosnici NATO-a i Europske unije počeli koristiti riječ eksplozija za opis onoga što je doletjelo iz magle rata u Ukrajini, palo na teritorij Poljske i usmrtilo dvoje ljudi u pograničnom selu Przewodówu, tada je valjda postalo jasno da ovo nije nikakav uvod u otvoreni ratni sukob NATO-a i Rusije, nikakav Treći svjetski rat.

Jutros po srednjoeuropskom vremenu i američki predsjednik Joe Biden izjavio je - nakon neprospavane noći na Baliju, gdje je vijest o drami na poljsko-ukrajinskoj granici zatekla čelnike vodećih zemalja NATO-a, na sastanku skupine G20 - da prema putanji projektila nije izgledno da je riječ o raketi koja je na teritorij Poljske doletjela iz Rusije.

Sinoć je prvi takvu verziju iznio poljski novinar Mariusz Gierszewski, a jutros to potvrđuju i neimenovani američki izvori, koji nakon prvih pokazatelja iz istrage kontriraju onom neimenovanom američkom obavještajnom dužnosniku, citiranom sinoć po agenciji AP, koji je “potvrdio” da su na Poljsku pale ruske rakete. Jutros, dakle, stiže potvrda da nisu, nego da je najvjerojatnije riječ o posljedicama djelovanja ukrajinske protuzračne obrane, koje su obarale ruske rakete ispaljene na ciljeve s ukrajinske strane granice, i u tom djelovanju se dogodila nesreća, koja je završila prelijetanjem i eksplozijom projektila na teritoriju s druge, poljske strane. Ruske vlasti sinoć su negirale da su gađale poljski teritorij, a jutros su priopćile da je njihov najbliži vojni cilj u jučerašnjem - treba dodati: zločinačkom - raketiranju Ukrajine bio 35 kilometara od poljske granice. 

U Bruxellesu u trenucima pisanja ovog teksta zasjeda Sjevernoatlansko vijeće, ali sigurno NATO neće pokretati nikakav rat na temelju ovog nesretnog incidenta. 

Svi koji prate ovaj razvoj događaja s očekivanjem da će sve ovo dovesti do širenja rata iz Ukrajine na teritorij država članica NATO-a trebali bi možda obratiti pozornost na reakcije poljskih dužnosnika tijekom jučerašnje večeri, uoči i nakon hitnog sastanka poljskog vijeća za nacionalnu sigurnost. Staloženost je riječ koja ih najbolje opisuje. Ako Poljaci svemu ovome pristupaju mirno i staloženo, i ako znamo da se članak 5. Sjevernoatlanskog ugovora ne pokreće automatizmom, pogotovo ne iz obijesti, neoprezno, pod adrenalinom još nerazjašnjene situacije, onda ne treba pretjerivati u reakcijama ni tisuću kilometara od Przewodówa.

Ispravno je osuditi Rusiju zbog nastavka brutalnog raketiranja ciljeva diljem Ukrajine, mahom ciljeva civilne infrastrukture. Ispravno je stajati u solidarnosti s Poljskom, našom saveznicom. Ispravno je ponavljati da će NATO braniti svaki centimetar teritorija svojih država članica. Ali to ne znači pokretati rat na temelju nečega što se u istrazi pokazuje kao nesretan splet okolnosti. Nije ispravno kriviti Ukrajince ako se nesreća dogodila djelovanjem njihove protuzračne obrane: što bismo time poručili, da Ukrajina ne smije protuzračno djelovati protiv krstarećih ruskih raketa koje ispaljuje agresor na njihovu zemlju? 

Na NATO saveznicima je da odluče kakve točno poteze žele dalje povući nakon ovog slučaja. Ali, ako smijemo prognozirati jutro nakon eksplozije, dok još traje sastanak Sjevernoatlanskog vijeća, rekli bismo da bi ovo mogao biti povod za ponovno oživljavanje ideje o proglašenju zone zabrane letenja barem iznad zapadne Ukrajine. Ta ideja nije prošla ni prvi put, kad je iznošena ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Ponajprije zbog toga što bi onaj tko nadzire provođenje zabrane letova morao uništavati ruske ciljeve, a ako je taj netko NATO, ili pojedini NATO saveznici, onda je to rizik od otvorenog vojnog sukoba Amerike, Britanije i NATO-a s jedne s Rusijom s druge strane. To se nastojalo izbjeći, i prije 9 mjeseci, a nastoji se izbjeći i danas. 

Ako je eksplozija u Poljskoj posljedica djelovanja ukrajinske protuzračne obrane, a ne ruskih krstarećih raketa koje su ciljale teritorij NATO-a, NATO tu činjenicu ne bi smio - i vjerujemo da neće - skrivati. Onda to tako treba i priznati. A savezništvo članica NATO-a, i partnerstvo s Ukrajinom kao nečlanicom koja je žrtva brutalne i ničim opravdane agresije Rusije, bit će nastavljeno.