NATO će pomoći Ukrajini restrukturirati vojsku i ministarstvo obrane, objavio je jučer, na konferenciji koju je u Berlinu priredio Aspenov zavod, glavni tajnik NATO-a George Robertson. Opsežan plan pomoći Ukrajini usmjeren je na izvlačenje ukrajinske vojske iz sovjetske ere, naglasio je Robertson. On uključuje pomoć pri zatvaranju nepotrebnih vojnih baza, smanjenju broja vojnika, uništenju viška oružja i preobuci časnike.
- Preustroj vojske bolan je postupak, no ako to ne učini, Ukrajina se neće moći suočiti s novim sigurnosnim prijetnjama - istaknuo je Robertson. Ta bivša sovjetska zemlja, koja graniči s Rusijom i zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji Mađarskom, Poljskom, Rumunjskom i Slovačkom, ima loše ubježbane i plaćene graničare, podložne korupciji, pa bi se preko njezinih granica u EU mogli slijevati nezakoniti useljenici, teroristi, droga i oružje. U ministarstvu obrane je, pak, previše osoblja koje nije ubježbano ni opremljeno za supsrotstavljanje tim novim zahtjevima sigurnosne politike.
NATO, koji se iz obrambene sve više preustrojava u sigurnosnu organizaciju, namjerava na summitu svojih 19 država u Pragu, koji će se održati u studenome, primiti u članstvo Estoniju, Latviju, Litvu i Sloveniju, a možda i Bugarsku, Rumunjsku i Slovačku. Stopa restrukturiranja njihova vojnoga sektora to omogućuje, no Slovačka bi iz skupine novih članica ispala vrati li se na vlast autokrat Vladimir Mečiar, dok će Bugarsku i Rumunjsku možda zakočiti prespore gospodarske i političke reforme. Turska, međutim, lobira da i potonje dvije uđu u taj krug proširenja kako bi pridonijele jačanju sigurnosti na Balkanu, dok im Francuska na taj način želi dati zadovoljštinu što se neće moći pridružiti prvome krugu proširenja EU-a na tranzicijske zemlje 2004. godine.
Odluka koga će se u studenome primiti u Sjevernoatlantski savez mogla bi pasti na ministarskome sastanku NATO-a sredinom svibnja u Reykjaviku. Tada bi se i Hrvatsku, koja je danas jedina država u posebnome položaju "intenziviranoga dijaloga" s NATO-om, mogla pridružiti Planu djelovanja za proširenje (MAP), tj. ući u postupak koji bi ishodio izravnim članstvom u NATO-u. Hoće li do toga doći, ovisi najviše o tome hoće li Sabor do tada donijeti nužno vojno zakonodavstvo, doznajemo u hrvatskoj misiji pri NATO-u u Bruxellesu.
BRUXELLES Stojan de Prato