NATO: Skladišta oružja u Čapljini i Tuzli svaki tren mogu eksplodirati

Više od 100 tisuća komada malog i lakog oružja te oko 25 tisuća tona strjeljiva, deseci tisuća ručnih bombi, granata i ostalih eksplozivnih tvari razlog su zbog kojeg je direktor Odjela za sigurnosnu suradnju Misije OESS-a u BiH brigadni general u mirovini Ulrich Heider upozorio kako je vojna prijetnja BiH višak oružja i strjeljiva zaostalog iz proteklog rata.

Posljedice
“Želi li BiH pretrpjeti posljedice zbog eksplozija skladišta strjeljiva, poput onih koje su se u posljednjih nekoliko godina dogodile u Srbiji, Albaniji i Ukrajini”, pitanje je koje je on postavio vlasti koji koče postupak uništavanja. U mnogim od skladišta oružja i vojne opreme i dalje se nalaze blizu granice sa susjednim zemljama, zbog čega će u što skorije vrijeme biti potrebno izvršiti njihovu eliminaciju. Kako se u njima čuva oružje, strjeljivo i eksploziv čija starost u prosjeku iznosi 20-ak godina, rizik je tim veći.

Prema izvješću pod nazivom “Uvod u skladišta za naoružanje i streljivo - raspored, stanje, problemi, planovi”, koje su još prošle godine sastavili čelnici Ministarstva obrane BiH i od kojeg se, unatoč preporukama NATO-a, EUFOR-a, nije ništa kvalitativno promijenilo, samo šest skladišta oružja proglašeno je perspektivnim lokacijama. To su Gabela (Čapljina), Krupa (Hadžići), Grabež (Bihać), Kula 1 i Kula 2 (Mrkonjić-Grad) i Kozlovac (Tuzla), u kojima je smješteno više od 12 tisuća tona strjeljiva u 92 objekta.

No, za sada samo djelomice ispunjavaju standarde NATO-a vezane uz ograđivanje prostora, fizičke zapreke, interne komunikacije, skladišne uvjete. Na 16 neperspektivnih lokacija, koje nemaju kvalitetan nadzor, u 175 objekata trenutačno se čuva više od 20 tisuća tona strjeljiva. I dok Parlament BiH čeka usvajanje seta zakona koji će regulirati problematiku zaostalog oružja, nedavno je veliku polemiku izazvao podatak ministra obrane Selme Cikotića prema kojem za čuvanje i nadzor 174 neperspektivna vojna objekta iz proračuna godišnje ode pet milijuna maraka.

Svađa zbog ankete
Umjesto da rješavaju probleme, zbog čega je svoju zabrinutost iskazao i službeni Bruxelles, u političkim krugovima izbila je svađa zbog izmišljene ankete ministra obrane Selme Cikotića, po kojoj dvije trećine građana BiH podržava ulazak u NATO. Njegova tvrdnja da je, prema anketi, nešto veća potpora ulasku u NATO kod stanovnika u Federaciji BiH, nego u RS-u, natjerala je srpske dužnosnike da obznane podatak kako nikada neka slična anketa u ime Ministarstva obrane nije provođena.

Dok u BiH traje politička polemika, slovenska ministrica obrane Ljubica Jelušić, na sastanku o sigurnosti koji se ovih dana održava u Istanbulu, koju organizira američka organizacija Centar za strateška istraživanja, tvrdi da na Balkanu još uvijek postoje “najmanje dva izvora nestabilnosti i moguće buduće sukobe, a to su - BiH i Kosovo.