Suočeni s gotovo deseterostruko skupljom boravišnom pristojbom nego je bila lani, neki su nautičari uskrsne blagdane iskoristili da plovila presele u slovenske, talijanske, francuske... marine. Samo u jednoj srednjodalmatinskoj marini sidro je diglo 19 jahti; izgubljeni prihod u 2018., iznosi 160.000 eura.
Velika brojka, a veliki su i iznosi koji dočekuju vlasnike oko 11.000 plovila na godišnjem vezu u našim marinama. Boravišna pristojba poskupila je za sve, a najviše upravo za one koji ju plaćaju paušalno za cijelu godinu i koji imaju veće brodove. Vlasnici broda između devet i 12 metara za boravišnu su pristojbu 2017. o izdvajali 1100, a u 2018. će morati 5800 kuna. Ako imaju brod od 15 metara cijena skače s 1300 na 7700 kuna itd. Za vlasnike jahti dužih od 20 metara, pak, šok je i ponajveći; umjesto 1700 moraju platiti 14.500 kuna.
– Koliko god da imaju, ljudi ne žele da ih itko dere. Da je boravišna skočila za, recimo, 20 posto, malo bi se gunđalo, ali ne bi bilo napuštanja naših marina. Poskupljenjem su pogođeni mnogi, jer ljudi plate godišnji paušal boravišne pristojbe kako bi mogli doći kad god požele, kad im je zgodno, ali to na kraju ne bude duže od 20-30 dana – kaže Sean Lisjak iz Udruženja marina pri HGK.
– Koliko čujemo od nautičara i kolega iz drugih mediteranskih zemalja, nigdje boravišna nije tako skupa. U susjednoj Sloveniji, u marini Portorož kažu da nemaju godišnji, nego mjesečni paušal boravišne pristojbe i da on iznosi oko osam eura. To je, pak, godišnji trošak za vlasnika broda od 15 metara od sedamstotinjak kuna, koliko su nautičari i kod nas plaćali prije poskupljenja. Iz Ministarstva turizma odgovaraju da se paušalni iznosi nisu mijenjali od 2010., te da ih se htjelo ujednačiti s onima za goste na kopnu. Dodaje se i da je nautičarima u Grčkoj boravišna pristojba skuplja; godišnja pristojba iznosi od 2070 do 16.200 kuna.
Potpuno podržavam nautičare,neka svi odu, pa neka živi ova lakoma bratija malo od svog rada,