Igor Tabak:

Nažalost, zbog tajnih saveznika ne vidi se brzi kraj Islamske države

Foto: Reuters/PIXSELL
izbjeglice
19.09.2015.
u 17:10
Cijeli niz zemalja Perzijskog zaljeva unatoč verbalnoj odanosti SAD-u i saveznicima prešutno podržava kalifat
Pogledaj originalni članak

Organizacija  Islamska država posljednje vrijeme ustrajno širi svoj utjecaj i  teritorij  na  prostoru  Sirije  i Iraka. Po prvi put je samostalno bila zabilježene   početkom  travnja  2013.  godine,  kao  organizacija  nazvana "Islamska  država  Iraka  i  Sirije"  (ISIS)  -  grupa radikalnih islamista profilirana odvojeno od sličnog starijeg pokreta "Jabhat al-Nusra" (JAN), s kojim  je u početku imala podosta zajedničkoga. No, kao što se organizacija "Islamska  država  Iraka" pod vodstvom Abu Musaba al-Zarqawija otrgla ispod skuta  šire  al  Qaede  u  Iraku,  tako  se i ISIS u Siriji osamostalio pod vodstvom  Abu  Bakr  al-Baghdadija  (ratno  ime  Iračanina  Ibrahima Awwada Ibrahima  Ali  al-Badrija).  

Nakon osnivanja samozvanog kalifata 29. lipnja 2014.  godine  organizacija ISIS postala je poznata i pod nazivom "Islamska država", što je dobro karakteriziralo njene u međuvremenu narasle političke apetite.  Treba napomenuti kako je ova je podjela na samostalniju "Islamsku državu"  i originalnoj al Qaedi nadalje vjernu "Jabhat al-Nusra" poprilično potresla  krugove  boraca  radikalnog  islamizma na prostoru Sirije. Ona je dovela do niza međusobnih sukobljavanja pristalica ovih dviju organizacija, da  bi  vremenom stvorila i dojam da je na neki način "Islamska država" ona oštrija i tvrđa skupina, za razliku od organizacije "Jabhat al-Nusra", koju poneki promatrači s vremena na vrijeme svrstavaju i pod umjereniju oporbu - što  je sadržajno iznimno dvojbeno.

Kako bilo da bilo, "Islamska država" je do  sredine  2015. godine došla u situaciju da kontrolira ozbiljne dijelove međunarodno   priznatih   država   Irak   i  Sirija,  ponešto  industrijske infrastrukture  te  niz velikih gradova sa ukupno oko 10 milijuna ljudi. Ta je  organizacija  od  jeseni  2014.  godine  do  danas pod zračnim napadima zasebne  međunarodne  koalicije  ozbiljnih  zemalja,  što ih nije omelo i u nastavku  napredovanja  u  kopnenim  sukobima sa službenim režimima Iraka i Sirije.

Posebno tu treba spomenuti osvajanje grada Mosula (9. lipnja 2014.) i  Ramadija  (17.  svibnja  2015.)  u  Iraku, te zauzimanje grada Palmire u Siriji,   20.   svibnja   2015.   godine.  Tijekom  samostalnog  postojanja organizacije  "Islamska država" postalo je prilično jasno kako se tu radi o velikome  neprijatelju Sjedinjenih Američkih Država, te bloka oko te države okupljenih  Zapadnih  sila,  te  načelnome  protivniku  i sirijskoga režima Bashara  al Assada te njegovih saveznika (posebno Ruske Federacije, Irana i skupine  Hezbollah  iz Libanona). S druge strane, prilično je jasno kako ta organizacija uživa i prešutnu podršku nekih od regionalnih vojno-političkih faktora.  Dok  njihove  regrutacijske i ekonomske aktivnosti izgleda da idu preko  Turske,  izgleda  da i čitav niz zemalja Perzijskoga zaljeva usprkos verbalne  odanosti  SAD  i  njihovim ciljevima, prešutno zapravo podržava i djelovanja  te  rast "Islamske države". Upravo se u iznesenom spletu vojnih te  političkih  odnosa  na prostoru Sirije i Iraka krije i ključ dosadašnje uspješnosti ove skupine radikalnih sunitskih islamista.

S  jedne  strane, njihova ih široka mreža prešutnih saveznika i simpatizera održava  dobro  financiranima  i opskrbljenima, putem sustava vrlo aktivnih trgovinsko-proizvodnih  kanala.  Kao  drugo,  ideološki  gledano, "Islamska država" aktivno koristi postojeće religijske podjele na prostorima Sirije i Iraka   -   gdje  se  ona  često  postavlja  i  kao  samozvani  predstavnik pravovjernih  sunita  u  borbi  protiv  regionalne šijitske opasnosti. Ovaj vjersko-ideološki  faktor  vješto  koristi činjenicu da su vlasti u Bagdadu nakon  2003.  godine  čvrsto  u rukama pro-iranskih šijita iz Iraka, dok je režim  u  Siriji  obojan  manjinskom  alavitskom sektom kojoj aktivno vojno pomažu  šijiti  iz  Libanona  - što se sve odnosi na duboke i bolne podjele unutar  tijela  čitavog  islama.  Taj  sektaški stav organizaciju "Islamska država"  jasno  profilira  i  u  kontekstu regionalnog suparništva sunitske Saudijske  Arabije  i  saveznika  s  jedne  strane  Perzijskog  zaljeva, te šijitskoga  Irana  s  njegove  druge  strane  -  što ovoj skupini garantira određena  regionalna  partnerstva, popuste i sklonosti, čak i u vrijeme kad protiv njih ratuje globalna koalicija s preko 50 država članica.

Ujedno,  treba  imati  u  vidu  da  "Islamska  država"  aktivno  radi  i na okupljanju   ortodoksnih   islamista  unutar  područja  pod  svojom  vojnom kontrolom.  Za  te  muškarce i žene ova organizacija nastoji ostaviti dojam prostora  ideološke  čistoće,  gdje  se pod napadima nevjernika ima priliku raditi  na  stvaranju jedne nove i idealnije države. Taj pionirski karakter njihova   vjerski  motiviranog  državotvornog  djelovanja  pokazao  se  kao sredstvo   iznimne   privlačne   snage   za   veći   broj  muslimana,  kako tradicionalista,  tako  i  mlađih  preobraćenika.  Dapače, stalni su zračni napadi  zapadnih  vojnih postrojbi tu odigrali dodatnu motivacijsku ulogu - ostavivši  dojam  međunarodnog  neprijateljstva koje stvaralačko djelovanje državljana novog kalifata stavlja pod dodatne pritiske, uz stalnu blizinu i mučeništva za više ciljeve vjerski zasnovane države.

Osim  što  ovi  faktori  predstavljaju svojevrsne izvore snage za "Islamsku državu",  to  su  i  oslonci  bez  kojih  će  biti teško ili čak i nemoguće pobijediti  ovu  organizaciju.  Kao  prvo,  tek  postizanjem širih mirovnih sporazuma  u  Iraku  i  Siriji  može  "Islamska  država"  ostat izolirana i oslabljena.  Kidanje  njenog  oslonca na regionalne saveznike i simpatizere jedini  je  put  slabljenja  njene  gospodarske  snage, temelja na kojoj se zasniva  i  njena  vojna  sila.  Taj  korak podrazumijeva promjene u okviru trokuta  Turska-Saudijska  Arabija-Iran,  kroz  barem  umjereno obuzdavanje njihovih  političkih  suparništava.  I  konačno,  određenim  trajanjem same

"Islamske  države" njene se organe prisiljava da više djeluju kao država, a manje kao mesijanski vjersko-politički pokret - otvarajući prostor da njeni građani  na  vlastitoj  koži  osjete  operativne  nedostatke takvog sustava državne  vlasti.  Budući da su već i pojedini s ove liste zahtjeva prilično teški za postizanje, a kamoli kad se istovremeno traži postojanje više njih-  nažalost je prilično jasno da će regija Bliskoga istoka još neko vrijeme zasigurno  živjeti  s  "Islamskom  državom",  usprkos  svim nastojanjima za iskorjenjivanjem ove radikalno islamističke tvorevine.

Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza

>> Milanovićeva izjava o izbjeglicama glavna vijest na BBC-u

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 53

HR
Hrvatskalatinica
17:27 19.09.2015.

Andjeli, i istina mogu biti ti saveznici.... ali to je za nas opet tajna..tajna nije ona djeca koja klicaju u palestini, ona djeca koju vam vase misli idu samo onda kada se to prodje nekako i dodje istina i pored zelje da se to cenzurise..znate tajna je bila trazena i kada ste svi u zapadu mislim na medije okrivili prvog i jedinog legitimnog predsjednika egipta izabran ogromnom vecinom naroda da nije pravedan zato sto svima kaze ravnopravni ste, a onda ste podrzali al sisija novog faraona egipta koji je ubijao i ubija ljude zato sto hoce ono sto i vi sebi zelite (slobodu)..dragi ljudi pre nego sto krivite isil, pogledajte libiju,irak,siruiju,avganistan,egipat, palestinu, i zapitajte se sta je njima pomognuto i kako danas zive ,zasto ni poslje 75 god izrael nije ucinio nijedan korak ka pravima palestinaca nego samo vise i vise ubija pa i djecu pred kamerama svijeta, i izraelaca koji to prate uz cipicips iz blizine od 200 metara

KI
kimi
18:58 19.09.2015.

Meni u celoj ovoj stvari nije jasno zašto se Evropa prema Americi ponaša kao dupelizačko kučence, haos više nije na pragu već je duboko ušao u EU. Svedoci smo da su odnosi između susednih država na ivici incidenta, pitanje svih pitanja je kome to odgovara?

UN
unbekant
17:22 19.09.2015.

Nema u ovom sadasnjem momentu tajnih saveznika,tacno se zna ko je uzrokovo ovaj izbjeglicki stampedo,tacno se zna uzrok,znaci jedan dan vam je onaj presjednik Sirije Assad rekao,"prestanite podrzavati i naoruzavati teroriste"i presta je izbjeglicka kriza,amen.