Hrvatski radnici koji ostaju posla jer njihova industrija zbog globalizacije gubi poslove i gasi pogone moći će, kad Hrvatska postane članicom EU, dobiti pomoć iz EGF-a, Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji. Samo u prošloj godini taj je fond isplatio ukupno 128 milijuna eura, a tim je novcem više od 21.000 radnika u 12 zemalja EU pronašlo novo zaposlenje.
Članstvo pa novac
Da je Hrvatska već u 2011. bila punopravna članica EU, mogla je iz tog fonda zatražiti novac koji bi, teoretski, pomogao pronaći novi posao radnicima Željezare Sisak koji su ostali bez posla ili radnicima brodogradilišta Kraljevica. I radnici nekadašnjih hrvatskih tekstilnih giganata mogli bi legitimno obrazložiti da su bez posla ostali, među ostalim, i zbog utjecaja globalizacije. Nakon automobilske, tekstilna industrija je druga po broju radnika koji su dobili pomoć iz EGF-a, pokazuju podaci o poslovanju tog fonda od 2007. do 2011. koje je objavila Europska komisija. Za 2554 radnika slovenske Mure, primjerice, u 2010. iz EGF-a su isplaćena 2,2 milijuna eura. Za 950 radnika danskog brodogradilišta Odense iste je godine iz EGF-a isplaćeno 14,2 milijuna eura, a godinu poslije bilo isplaćeno još 6,5 milijuna eura. EGF funkcionira tako da zemlja članica podnosi zahtjev u kojem obrazlaže kako je neka tvornica pogođena globalizacijom ili krizom, koja je od 2009. do kraja 2011. također bila jedan od valjanih razloga za povlačenje novca iz EGF-a (ali više nije). Prihvati li podneseni zahtjev, EGF isplaćuje polovicu iznosa potrebnog za program spašavanja radnih mjesta, a polovicu osigurava država. U većini slučajeva novac ne ide izravno u džepove radnika jer nije riječ o otpremnini, već o tome da se radniku pomaže da pronađe novi posao, bilo financiranjem njegova prekvalificiranja, bilo plaćanjem njegova samozapošljavanja. Ipak, u manjem broju slučajeva novac iz EGF-a moguće je utrošiti i na isplaćivanje privremene pomoći otpuštenim radnicima.
– Otkako je fond počeo raditi 2007., otprilike devedeset tisuća otpuštenih radnika okoristilo se EGF-om, koji će nastaviti imati ključnu ulogu u borbi protiv nezaposlenosti – rekao je Laszlo Andor, povjerenik EU odgovoran za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivost. Kad Hrvatska postane punopravnom članicom, EGF bi mogao postati i njezin alat za borbu protiv nezaposlenosti, baš kao što i strukturni fondovi EU postaju hrvatski alat za razvoj zemlje.
Češka i Grčka na dnu
Od 2007. do kraja 2011. Europskim fondom za prilagodbu globalizaciji najviše se okoristila Italija, kojoj je odobreno 12 zahtjeva, ukupno isplaćeno 66,2 milijuna eura, a pomoć je dobilo oko 14 tisuća otpuštenih radnika. Za Italijom slijede Irska i Danska, a na dnu su ljestvice po broju otpuštenih radnika koji su primili pomoć EGF-a Češka, Grčka i Bugarska, sve s manje od 1000 spašenih radnika.
eh da smo mi postali članica prije 2011 onda bi se evropa nama rugala a ne grcima... a i ovaj podatak je vrlo zanimljiv slovenci za 2500 radnika dobili 2.2 miliona oira a danci za 950 radnika dobili 10 puta više odnosno oko 20 miliona ...doduše morali su čekat lova im je isplaćena na dvaput hahaha