Ne bježimo od preferencijskog glasanja, ali SDP-u i Vladi sad je preče gospodarstvo

Glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan i nakon završetka rada Sabora ima pune ruke posla. S predsjednikom stranke Zoranom Milanovićem obilazi stranačke organizacije po Hrvatskoj ne bi li u neposrednim razgovorima s članstvom sanirali posljedice nedavnih sukoba u stranci. Iz razgovora s Dragovanom proizlazi da SDP u zadnju godinu mandata namjerava ući zatvorenih bokova, što znači da neće otvoriti nijedno pitanje koje bi ih moglo politički iscrpljivati, a ne tiče se izravno birača.

Sabor je završio s radom, što ćete raditi do jeseni?

Pripremamo se za predsjedničke i parlamentarne izbore te s predsjednikom stranke Zoranom Milanovićem obilazim stranačke organizacije. To će sve trajati do konca srpnja. Slijedi kratka pauza, preslagivanje i početak kampanje.

Što znači preslagivanje?

Moramo završiti neke organizacijske pripreme kako bismo bili spremni za predsjedničke izbore.

Predsjednik je izložio svoju inicijativu za izmjenu Ustava, no u SDP-u to nije najbolje dočekano. Zašto?

Slažem se da su potrebne određene promjene. Uostalom, pokušali smo izmijeniti Ustav kako bismo definirali nekoliko stvari, prije svega referendum. No u ovom je trenutku nemoguće ostvariti dvotrećinsku većinu potrebnu za izmjenu Ustava.

A što je s izbornim jedinicama? Ustavni sud upozorio je da ih treba korigirati jer glas birača ne vrijedi isto u svakoj jedinici.

Na to će reagirati Ministarstvo uprave. Za tu vrstu promjene nije potrebna dvotrećinska većina.

Osipa vam se većina u Saboru. Neki je dan Petar Baranović iz HNS-a otišao u stranku Radimira Čačića. Brine li vas što će biti do kraja mandata?

Ne. Koalicija ima stabilnu parlamentarnu većinu i, bez obzira na određena preslagivanja, ljudi koji više nisu članovi stranaka koalicije i dalje čine parlamentarnu većinu te sukladno tome i glasaju.

Jesu li se smirila previranja u SDP-u?

Nikada nije dovoljno razgovora s članovima stranke. Željni su komunikacije, žele postavljati pitanja, davati sugestije, komentare, iznositi razmišljanja. To je dobro. U ovom krugu obići ćemo sve županijske organizacije i razgovarati sa svima.

Nezadovoljni SDP-ovci daju si oduška na Facebooku. Hoćete li što poduzimati protiv njih?

Oni koji to rade govore ponajprije o sebi. Postoje mjesta na kojima se izražava kritika, a to nije Facebook. Postoji i način na koji se ona izražava, a to nije omalovažavanje i vrijeđanje. U stranci ima pojedinaca koji prelaze granicu dobrog ukusa i ponašaju se neprimjereno. Oni su i dalje članovi stranke, a takvi su istupi njihova odgovornost i njihovih organizacija. Ali to su sporadični slučajevi.

Dakle, neće biti sankcija?

Neće.

Sve je jači dojam nezadovoljstva javnosti funkcioniranjem političkih stranaka i sve je više zahtjeva za njihovom demokratizacijom. SDP, kao i HDZ, bježi od toga. Dokad?

Uvijek se raspravlja o dojmu. SDP je najviše iskoračio u stranačkoj demokratizaciji. Ni u jednoj drugoj stranci ne postoji sustav odlučivanja u kojem svi, baš svi članovi sudjeluju u izborima za čelne ljude organizacija i predsjednika stranke. Uostalom, SDP je prva stranka koja je organizirala predizbore za kandidata za predsjednika Republike kada je 20.000 članova tajnim glasanjem izabralo kandidata Ivu Josipovića. To pokazuje da smo sposobni i spremni demokratizirati stranku na najvišoj razini. Kada je riječ o izmjeni izbornog zakonodavstva, mogu se složiti da je dobro da postoji inicijativa i sugestije nevladinih udruga o tome kako bi ga trebalo mijenjati. To pozdravljam, ali najprije nam treba izborni zakon koji će jamčiti stabilnost vlasti i parlamentarne većine. A takav zakon imamo. Donesen je 1999. konsenzusom političkih stranaka, po njemu izlazimo na izbore i po njemu se mijenjaju parlamentarne većine i vlade. Taj zakon izražava većinsku volju građana. Ne bježimo od preferencijskog glasanja. To je pitanje za javnu raspravu i o njemu će se razgovarati.

Ne govorimo samo o dojmu. O tome govori predsjednik Ivo Josipović, GONG, a i udruga U ime obitelji želi inicirati referendum o uvođenju preferencijskog glasanja u Ustav?

U ovom trenutku pred nama su daleko važniji problemi za rješavanje nego je to rasprava o promjenama izbornog zakona. Vlada je na dobrom putu gospodarskog oporavka, a pokazuju se rezultati dosadašnjeg rada. Broj nezaposlenih manji je za gotovo 10.000 u odnosu na vrijeme kada smo preuzeli vlast. Formirali smo Vladu kada je bilo 312.000 nezaposlenih, a broj se u prvom mjesecu vlasti Kukuriku koalicije popeo na 340.000. U protekla četiri mjeseca kontinuirano pada broj nezaposlenih. Smanjio se za 80.000. Istina je da je tu i sezonsko zapošljavanje, ali u odnosu na prošlu godinu zaposlenih je 20.000 više, a na pretprošlu 30.000. Dakle, reforme koje smo provodili protekle dvije godine polako ali sigurno daju rezultate. Usto se i izvoz povećao za 11 posto. Očekujemo da će do kraja godine i BDP ući u pozitivan trend.

Nakon što su HDZ-ovi članovi Odbora za nacionalnu sigurnost iskoristili predstavku Slavka Linića i usput provjerili uhode li se njihovi te telefoni glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, otvorilo se pitanje tko bi trebao nadzirati tijelo za nadzor?

Ponijeli su se neprimjereno i neprihvatljivo. Zadaća Odbora bila je u primjerenom roku odgovoriti na predstavku kolege Linića. Mi nismo ništa željeli stavljati pod tepih nego otvoriti prostor da se sve istraži. To je podrazumijevalo i odlazak u Operativno-tehnički centar na čemu je inzistirala opozicija. To što se tamo dogodilo služi na čast onima koji su zloupotrijebili situaciju.

A što je s Tuđmanovim prijedlogom da se Unutarnja kontrola MUP-a umjesto pod kontrolu ministra stavi pod ingerenciju saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost?

Odbor i sada ima mogućnost kontrole rada policije, ali to ne može raditi proizvoljno nego kada postoji sumnja u nelegalnost. A što se Tuđmanove inicijative tiče, čudi me silna zabrinutost opozicije. U HDZ-u su ljudi koji su u proteklom mandatu taj aparat držali pod apsolutnom kontrolom, a brigu koju sada pokazuju mogu shvatiti kao pokazatelj da su oni bili spremni na zloupotrebe pa misle da se svi tako ponašaju. A to ne odgovara istini.

Prigovara vam se da autentičnim tumačenjem Zakona o policiji nastojite utjecati na sudske postupke budući da su se pojavile odluke kojima sud daje za pravo smijenjenim policijskim šefovima.

Zaboravlja se da je HDZ krenuo u donošenje Zakona o policiji u izbornoj godini, a uredbe koje su trebale regulirati izbor rukovoditelja u policiji, i to na temelju natječaja, donesene su na sjednici tehničke vlada kada je Sabor već bio raspušten. Kleli su se u profesionalnost, demokratizaciju policije, a nisu se proveli natječaji. S obzirom na zakonsku obavezu, dolaskom naše vlade natječaji su provedeni i postavljeni su rukovoditelji. Svi moraju imati jednake mogućnosti natjecati se za rukovodeću poziciju.

Jeste li se o autentičnom tumačenju konzultirali s kime od ustavnih stručnjaka, tim prije što SDP nije u idiličnim odnosima s Ustavnim sudom?

Neću komentirati Ustavni sud. On ima pravo na svoje mišljenje. Nekad ga daju nevjerojatno brzo, nekad treba jako dugo čekati na njega, a ponekad izostane. Svatko odgovara za svoje postupke. Mi u parlamentu i Vladi, za razliku od ustavnih sudaca, odgovaramo pred biračima. Bitno je da postoji povjerenje u sustav. 

>>Dragovan o padu popularnosti SDP-a: Imali smo problema, ali od nji ne bježimo