Da bi došao do kredita od 17 tisuća kuna, 57-godišnji umirovljenik iz
Zagreba natovario je sebi u svibnju 2006. na leđa financijsku obvezu
tešku 86.000 kuna! Nakon što je dvije godine uredno vraćao kredit i
pokušao ga zatvoriti, A. M. tek je tada shvatio što je sve potpisao i
koliko bi zapravo novca trebao vratiti kreditoru, poslovnici Britanac
štedno-kreditne zadruge CH.
U skladu s propisima
Kako je 17 tisuća kuna naraslo na 86 tisuća? Da je u banci uzeo 17.000
kuna gotovinskog kredita uz tada prosječne kamate od otprilike 9 posto,
kredit bi ga stajao 23 tisuće kuna, a mjesečna rata oko 240. No, A. M.
kaže da mu se žurilo, a tu žurbu i neopreznost svakog mjeseca plaća 893
kune koje mu oduzimaju od mirovine. Koliko će na kraju platiti, ovisi o
sudskom sporu koji je pokrenuo, no priča je više nego poučna jer javni
bilježnici kažu da dobivaju sve više takvih kredita na solemnizaciju.
Svaki zajam riješe za samo 24 sata
Dakle, da bi došao do 17.000 kuna koje su mu hitno trebale, zadruga je našem sugovorniku složila sljedeći paket: odobrila mu je 31.500 kuna dopuštenog minusa od kojih mu je automatski uzela 7800 kuna sigurnosnog nekamatnog pologa i još približno toliko kao jamstvo da će otplatiti kredit. Traženih 17 tisuća kuna popelo se u startu na 31,5 tisuća, no to nije jedina obveza dužnika. Svakog mjeseca iz mirovine mu se uz ratu kredita uzima i 25 eura članarine u zadruzi te, što je najveća klopka u svemu, 236,59 kuna mjesečnog troška naknade za vođenje kredita.
Umjesto nominalnih kamata od 5,5 posto, umirovljenika je zagušio kredit
kojemu su efektivne godišnje kamate – 31,39 posto. Sve legalno i u
skladu s propisima, odgovorili su mu odvjetnici zadruge. Javna
bilježnica Lidija Pejović-Fumić, koja je ovjerila kredit, kaže da je
prije nešto više od godine dana prestala primati stranke spomenute
zadruge jer je procijenila da su neprofesionalni i nekorektni.
Posrednici i vratolomije
– Prigovarali su da tjeram stranke, a ja sam ih samo upozoravala što
potpisuju, što je moja zakonska obveza – naglašava bilježnica.
No, s upozorenjem ili bez njega, ljudi i dalje ulaze u vratolomije,
kaže ona. Od 50 osoba koje su joj došle sa sličnim ugovorima samo je
dvoje odustalo od kredita kad im je objasnila što on nosi, ostali su
potpisali.
– Riječ je o ljudima koji ne mogu dobiti kredit u banci, pa obilaze
različite druge posrednike i ne pitaju za uvjete. Kad im pokušam
objasniti što potpisuju, ne žele čuti što im govorim, važno im je da
dobiju novac, ali su svi krivi kad moraju otplaćivati kredite –
naglašava Pejović-Fumić.
Javna bilježnica posljednjih je tjedana uočila pojačan dolazak građana
koji na ime različitih pravnih osoba potpisuju bjanko zadužnice i
suglasnosti o zapljeni plaće, mirovine ili neke druge imovine. Na
kredit od 10.000 kuna bjanko zadužnice su na iznose i do 50.000 kuna.
Nije nikakva tajna da su banke postrožile uvjete kreditiranja, traže
dlaku u jajetu, pa mnogi dobivaju odbijenice. Pojačana je i ponuda
kredita po kaslićima, što su sve prvi znaci ozbiljne krize.
Sprečavanje lihvarenja
U proljeće bi Vlada trebala donijeti zakon o potrošačkim kreditima te zakon o sprečavanju lihvarskih kamata kojima bi se utvrdila gornja granica i za efektivnu kamatnu stopu. No, bankarsko će se tržište u procesu pristupanja EU dodatno liberalizirati, nudit će se nove usluge, pa je važno da ljudi provjere što potpisuju.