ZA VEČERNJI LIST PIŠE VISOKI PREDSTAVNIK ZA BiH

Ne dopustite da BiH bude talac neriješenih "krupnih pitanja"

08.03.2007.
u 18:47
Pogledaj originalni članak

Bosna i Hercegovina ima krupnih pitanja koja treba rješavati - poslijeratna obnova i pomirenje, izgradnja demokracije, izgradnja tržišne ekonomije, pridruživanje Europi.
Kada pred sobom imate teške zadatke onda ih ne rješavate sve odjednom i sve na isti način. Razuman pristup je da se odmah riješe zadaci koji se mogu, a nastavi se raditi na drugim zadacima sve dok vrijeme i bolje okolnosti ne omoguće i njihovo ispunjavanje.

Samo dijete ili možda razmaženi tinejdžer ljutito će reagirati i žaliti se kako se ni jedan drugi problem ne može riješiti zato što se ne može riješiti baš taj jedan problem. Ipak, politički lideri u ovoj zemlji neke su sasvim razumne i potrebne zakone godinama držali taocima neriješenih "krupnih pitanja". Zbog osujećenih strateških ciljeva za koje ne postoji konsenzus, oni će - bez posebnog razmišljanja o mogućim negativnim posljedicama po građane - blokirati pomake i na taktičkim ciljevima za koje postoji opće slaganje. Obične stvari koje se mogu napraviti danas da se unaprijedi situacija u Bosni i Hercegovini odgađaju se do sljedeće godine, kad se teža i spornija pitanja budu - ili možda ne budu - mogla riješiti.

Sada smo u trenutku kad "krupnih pitanja" u Bosni i Hercegovini ima napretek. Prema tome, od imperativnog je značaja da vladini ministri i njihovi stranački kolege shvate da ne mogu staviti sve na čekanje dok se ne riješe oni najteži problemi.
Posljedice presude Međunarodnog suda pravde izazov su kojim će se Bosna i Hercegovina i njezini narodi i građani morati baviti godinama. To pitanje ne može se riješiti u nekoliko dana, a svaki drugi problem ne može se staviti na čekanje dok se taj ne riješi.

Prošle godine gotovo smo postigli sporazum o paketu ustavnih reformi koje bi vlast i upravu u Bosni i Hercegovini učinile efikasnijom i konzistentnijom s europskim demokratskim i građanskim vrijednostima. Vjerujemo da u tijeku ove godine možemo premostiti posljednju malu prazninu koja razdvaja različita mišljenja i postići sporazum koji će biti od koristi za sve građane. Znamo da se to neće dogoditi sutra, a znamo i to da se neće dogoditi bez konzistentnog i konstruktivnog angažmana stranaka koje moraju zadržati kurs tijekom mjeseci pregovaranja. Taj problem ne može se riješiti za nekoliko dana, i svaki drugi problem ne može se staviti na čekanje dok se on ne riješi.

U slučaju reforme policije na raspolaganju imamo svega nekoliko dana, a ne tjedana ili mjeseci. Ako političke stranke ne postignu dogovor do polovine marta propustit će šansu za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi korak na putu ka članstvu u Europskoj uniji, koji će omogućiti Europskoj uniji da proširi i intenzivira pomoć koju pruža Bosni i Hercegovini. Stranke se moraju fokusirati na približavanje različitih stavova kako bismo u BiH mogli uspostaviti policijske snage koje se mogu efikasno boriti protiv kriminala i korupcije. Međutim, to ne znači da se u međuvremenu druga važna pitanja mogu ostaviti po strani.

Dok politički lideri moraju postići napredak u procesu reforme policije i rješavati druga krupna pitanja, Vijeće ministara mora nastaviti provoditi svoje svakodnevne aktivnosti i vođenje zemlje. Vijeće ministara mora poduzeti efikasne mjere kako bi osiguralo funkcioniranje infrastrukture u ovoj zemlji, riješilo ključna pitanja koja utječu na ekonomske resurse, reguliralo odnose države s vjerskim zajednicama te rješavalo niz drugih zadataka.

Vijeće ministara ovog tjedna nije postiglo ništa. Međutim, ta institucija nije parlament u malom nego izvršno tijelo čiji članovi imaju zakonsku obvezu, kao i obvezu prema svojim biračima i zdravom razumu, da efikasno djeluju kao izvršno tijelo. Ako nije moguće postići dogovor o jednom pitanju na dnevnom redu, ministri trebaju dalje raditi kako bi ostvarili napredak u rješavanju drugih pitanja, a ne odgađati sjednice. Vrijeme je da donošenje nekih sasvim razumnih i potrebnih zakona prestane biti talac neriješenih "krupnih pitanja", vrijeme je za suočavanje s izazovom preuzimanja odgovornosti, za građenje kompromisa, razvijanje pragmatičnosti i poštivanje preuzetih obveza za dobrobit budućih generacija.

Christian Schwarz-Schilling visoki je predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Pogledajte na vecernji.hr