Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je danas uskrsnu čestitku koju prenosimo u cijelosti:
U Godini smo vjere, koju je o pedesetoj obljetnici početka Drugog vatikanskog koncila proglasio papa Benedikt XVI. Godina vjere posebno je posvećena ispovijedanju, svjedočenju i ispravnom tumačenju naše vjere.
A upravo je uskrsnuće Isusovo najveća istina naše vjere u Krista. »Ako pak Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud je i vjera vaša« (1 Kor 15,14). Tim riječima sveti Pavao snažno naglašava što znači Isusovo uskrsnuće za kršćansku vjeru. Uskrsnuće Isusovo je potvrda svega onoga što je Isus činio i naučavao, a prije svega uskrsnućem je potvrđena istina o Isusovu božanstvu.
Događaj Isusova uskrsnuća, koji je utvrđen spisima Novoga zavjeta, prenesen je kao temeljna Predaja prve kršćanske zajednice. Ta neizmijenjena predaja prenosila se iz naraštaja u naraštaj, od stoljeća do stoljeća da bi došla do nas. Otajstvo uskrsnuća Kristova zbiljski je događaj s povijesno ustanovljenim očitovanjima.
Kad se govori o Isusovu uskrsnuću, ne misli se samo na čuda oživljenih mrtvaca, jer tada ono ne bi bilo važnije od liječnikova umijeća oživljavanja klinički mrtvih. »Isusovo je uskrsnuće bilo prodor u posve nov način života, u život koji više nije podložan zakonu 'smrti i postojanja', nego je postavljen iznad toga… U Isusovu je uskrsnuću dosegnuta jedna nova mogućnost ljudskoga postojanja koja sve zanima i otvara budućnost, novu vrstu budućnosti za sve ljude« (Joseph Ratzinger - Benedikt XVI., Isus iz Nazareta, dio II., Split, 2011., str. 233).
Stoga možemo reći da je Kristovo uskrsnuće univerzalni događaj koji otvara jednu novu dimenziju ljudskoga postojanja. Po Isusovu uskrsnuću, koje je razbilo tamu smrti, ušlo je u svijet Božje svijetlo.
Kristovo uskrsnuće je događaj koji je više od svih drugih događaja označio povijest. Ono je dar kojim je Bog obdario čovječanstvo. Ono je središte naše vjere. Uskrs daje smisao i cilj našem životu. To je prvi uskrsni dar. Isus, koji je pobijedio smrt i koji je ušao u zajedništvo Božje slave, pokazuje nam koji je put našega života i kamo trebamo i mi stići. U događaju Isusove smrti i uskrsnuća nalazi se punina otajstva ljudskoga života i vidi se izlazak iz tame smrtnosti u sigurnu životnu nadu.
U otajstvu Isusove smrti i uskrsnuća, Bog je u punini objavio Ljubav koja spašava i poziva ljude na obraćenje života po oproštenju grijeha. Zahvaljujući vjeri, taj novi život oblikuje sve ljudsko ponašanje, misli i osjećaje, način razmišljanja i vladanja. »Vjera ljubavlju djelotvorna« (Gal 5,6), kako kaže sveti Pavao, postaje novo mjerilo shvaćanja i djelovanja koje mijenja čitav čovjekov život. Čovjek koji se po vjeri otvara Kristovu uskrsnuću ne živi samo za sebe samoga i ne zatvara oči pred potrebama bližnjih, kako nam poručuje naš papa Franjo.
Mir je poseban dar Krista uskrsloga. Mir Kristov donosi mir srca, omogućuje da se čovjek pomiri sa sobom, s drugima i s Bogom.
Isus uskrsli je prisutan i živ u zajednici onih koji vjeruju u njega. Isus kaže: »A ja sam posred vas kao onaj koji poslužuje« (Lk 22,27). Isus je prisutan među nama da nam služi, da nas ljubi i tješi. Isus hrabri i pomaže prijeći iz nevjere u vjeru, iz sumnjičavosti u povjerenje, iz potištenosti u vedrinu.
Isus uskrsli pobjeđuje strah u našim životima. Stoga na Uskrs ne bismo smjeli prečuti Isusov poziv: Ne boj se! Ne treba se bojati onaj koji je otvoren Bogu, koji zna gdje je vrelo novoga života. Draga braćo i sestre, uskrsna poruka i ove godine dolazi do nas u konkretnosti našega života i briga koje nas dnevno pritišću u našoj hrvatskoj svakidašnjici i kojih smo duboko svjesni. Ne gajimo ispraznu nadu da će nam netko drugi na čudesan način riješiti naše probleme, ali u vjeri nosimo sigurnost da se za ljudske poteškoće mogu naći rješenja i da smo zajedno pozvani graditi budućnost. Uskrs pobjeđuje svako beznađe. On je blagdan nade i života.
Stoga svim vjernicima koji ispovijedaju vjeru u Isusovo uskrsnuće neka je blagoslovljen Uskrs.
Sretan Uskrs želim i svim ljudima dobre volje.