Nakon svečanog otvaranja radova, most Pelješac-kopno mogao bi postati novi problem u odnosima Hrvatske sa susjednim državama. Za komentar pravne situacije zamolili smo profesora međunarodnog prava Vladimira Đuru Degana.
Nesumnjivo je pravo Hrvatske da gradi most između dviju svojih obala, ali mora uzeti u obzir da ga gradi na jedinom plovnom putu za Bosnu i Hercegovinu kaže prof. dr. Đuro Degan.
Tu je riječ o pravu neškodljivog prolaska svih vrsta brodova u Neum i iz njega. Svi brodovi moraju moći nesmetano proći u luku i iz nje kaže dr. Degan. Podsjeća na vrlo sličnu situaciju na sjeveru Europe. Kad je Danska gradila svoj most do Švedske, u tijeku izgradnje Finska ju je tužila Međunarodnom sudu u Haagu. Tužba je povučena kad su Danska i Finska sklopile sporazum o gabaritima mosta. Dakle, rješenje je da pravni stručnjaci iz Hrvatske i BiH razmotre to pitanje i da se od BiH dobije pismeni pristanak predlaže dr. Degan. Dodaje kako tim putem prolaze američki i francuski brodovi te da su navodno njihove antene više nego što je zamišljeno da most bude visok. Dakle, Hrvatska s Bosnom i Hercegovinom treba sklopiti sporazum, i to u pismenom obliku.
Ako sklopimo sporazum izbjegavamo spor o tome pitanju. Protivno je hrvatskom interesu da počnemo graditi most i da onda izbije spor ističe prof. Degan. Dodaje da bi takav sporazum mogle sklopiti dvije vlade ili čak ministarstva, ako takvo što dopuštaju pravni propisi svake od tih država. Zanimljivo je da se Hrvatska poziva na dogovor dvojice ministara prometa, Božidara Kalmete i Branka Dokića u rujnu. Međutim, zamjenik toga bh ministra kaže kako je riječ o - privatnom sporazumu. Dr. Degan inzistira na tome da se sklopi sporazum u pismenom obliku.
O mostu Pelješac-kopno govorio je na HTV-u i Haris Silajdžić, u nas najpoznatiji kao bivši ministar vanjskih poslova BiH, spominjući također da je nužan dogovor Hrvatske i BiH. Međutim, napominje dr. Degan, pravo Hrvatske da gradi most ne može uopće biti upitno, ali valja dogovoriti s BiH takav most da omogući nesmetanu plovidbu svima. Sličnih geopolitičkih situacija ima i drugdje. Takav je položaj jordanske luke Akaba, iračke Basre, belgijskog Antwerpena, itd. Brodovi koji plove u Antwerpen prolaze kroz nizozemske unutrašnje vode. Tako je to još od 19. stoljeća i nikad nije bilo problema kaže prof. Degan. BiH ima i svoje teritorijalno more, komadić uz Neum. Nametnulo se i pitanje dijela Washingtonskog sporazuma, kojim su Hrvatska i BiH dogovorile uzajamno s jedne strane nesmetan prolaz Hrvatima kroz Neum, a s druge poseban režim u luci Ploče za BiH. Na pitanje dolazi li taj dio sporazuma u pitanje kad Hrvatskoj više Neum ne bude nužan, prof. Degan kaže kako most Pelješac-kopno i Washingtonski sporazum ne treba povezivati. Osim toga, ističe, riječ je o ugovoru dviju država koji se može mijenjati samo novim ugovorom dviju strana, a nikako jednostrano.
Slično kao što Slovenija ne može jednostrano bilo što proglasiti na moru koje pripada Hrvatskoj, ni Hrvatska ne može bez BiH mijenjati ugovoreno kaže dr. Degan.
Prof. Degan napominje i da bi bilo dobro da Hrvatski sabor ratificira Ugovor o granicama BiH i Hrvatske, koji je potpisan još prije šest godina, jer nema nikakva razloga da to ne napravi. Ako ne možemo urediti pitanje granica sa Slovenijom, zašto ne zatvoriti to pitanje tamo gdje možemo kaže prof. Degan.