Vukovarsko-srijemski stočari ne vjeruju u uspjeh najnovije mjere kojom Ministarstvo poljoprivrede želi potaknuti veću proizvodnju domaćeg mlijeka, a temelji se na kreditiranju kupovine uzgojno valjanih rasplodnih junica, ženske teladi za daljnji uzgoj te za kreditiranje uzgoja ženske teladi rođene na vlastitoj farmi. Ovom mjerom Ministarstvo želi zaustaviti i negativan trend opadanja broja krava budući u Hrvatskoj svake godine ima 15.000 krava manje dok ih je u Vukovarsko-srijemskoj županiji svake godine oko tisuću manje. Samo je u prošloj godini 129 farmera u najistočnijoj županiji odustalo od mljekarstva što je desetak posto od ukupnog broja. Procjene govore da će ove godine manjkati 100 000 litara mlijeka na domaćem tržištu.
Proizvodnju mlijeka u Hrvatskoj proteklih nekoliko godina ugrozila je suša, prevelika kreditna zaduženost farmera, visoke cijene stočne hrane i niske otkupne cijene mlijeka, afera aflatoksin, a za seljake nije dobro što je niska proizvodnost mlijeka po domaćoj kravi, koja je daleko ispod prosjeka EU i zato je broj mliječnih krava u stalnom padu. Cilj ovih mjera je popunjavanje ili i proširivanje postojećih kapaciteta što bi pridonijelo podizanju ekonomičnosti proizvodnje i konkurentnosti farmi na tržištu, a njima bi se trebala potaknuti dodatna proizvodnja mlijeka
Mljekari kažu da bi ih nova kreditna zaduživanja dodatno pogurala u propast. - Ministarstvo nam sada navrat-nanos,kako mi u Slavoniji kažemo kada se nešto radi na brzinu, nudi mogućnost izlaska iz krize s novim zaduženjima,što je nama jako teško shvatiti i prihvatiti. Ne možemo otplaćivati ni postojeće, a upuštanje u nove kredite bila bi prava ludost - kaže Branko Garvanović, predsjednik Udruge govedara Vukovarsko-srijemske županije, a slično misli i pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić. Matić drži kako je opcija koju nudi resorno ministarstvo u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i HBOR-om ishitrena i donesena bez usuglašavanja s potencijalnim korisnicima kredita pa je uvjeren kako neće biti većeg interesa za te programe i da će tek svaki deseti ili petnaesti proizvođač mlijeka odlučiti upustiti se u takvu vrstu zaduživanja.
Uz to, dodaje županijski pročelnik za poljoprivredu, za veće stado treba i više hrane koju farmeri možda ne mogu sami osigurati jer nisu računali na toliku proizvodnju, imovina im je već pod hipotekom, neki su da bi preživjeli već počeli rasprodavati i stada, njive, tako da je mnogima nemoguće i udovoljiti uvjetima za dobivanje kredita