'Ne nađe li se rješenje kojim će prosvjetari biti zadovoljni, očito idemo na izbore'

O štrajku i svim novostima u obrazovnom sektoru željeli smo razgovarati s ministricom obrazovanja Blaženkom Divjak. No zbog njezinih obveza i pretrpanog rasporeda, razgovor nije bio moguć, pa je na aktualna pitanja o prosvjedu, statusu nastavnika i svojoj odgovornosti u prosvjedu ministrica za Večernji list odgovorila e-mailom. Ovo su njezini odgovori.

Iza nas je tjedan dana štrajka. Podržavate nastavnike i profesore u zahtjevima, no niste li upravo i vi odgovorni za njihove plaće?

Čim sam došla na poziciju ministrice, u Zakonu o odgoju osigurala sam mogućnost za 30% veće plaće putem europskih projekata u školama, zatim smo promijenili kriterije napredovanja prvi put nakon 23 godine. Plaće su samo jedan element vraćanja društvenog statusa učiteljima, a mi smo druge elemente osigurali – osnaživanje učitelja edukacijom i usavršavanjem, uložili smo rekordne iznose novca iz EU fondova za opremanje škola, prvi put smo razbili uravnilovku nagrađivanjem 510 najboljih učitelja s 10 tisuća kuna bruto, a Ministarstvo pravosuđa trebalo bi do kraja godine učiteljima osigurati status službene osobe. To su činjenice. Kao što ipak treba i podsjetiti da su plaće svih u javnim službama u protekle dvije godine rasle za više od 11%. Još uvijek mislite da nisam ništa radila na poboljšanju materijalnog statusa?

Da reforma kreće i da će nastavnici imati više posla, znamo već nekoliko godina. Zašto dvije godine svog mandata niste radili i na povećanju plaća – od prvog dana preuzimanja ovog sektora do frontalne primjene Škole za život?

Od početka mog mandata do sada plaće su rasle za više od 11 posto. Prvi put uveli smo nagrađivanje najboljih i dignuli smo plaće za 10%-15% onima koji su bili u eksperimentalnom programu. Poboljšani su i uvjeti rada na temelju granskog kolektivnog ugovora, a i škole su opremljene i tako postale bolje mjesto za rad. Mislim da to govori dovoljno o mom zalaganju za društveni status učitelja. Međutim, dugogodišnje zanemarivanje sustavnog ulaganja ne može se nadoknaditi u dvije godine.

Priključenje štrajku najavljuju i fakulteti. Niste zbog autonomije Sveučilišta uspjeli natjerati na transformaciju učiteljske fakultete, što je preduvjet za promjenu paradigme učenja, a sada ćete podržati njihove zahtjeve unatoč činjenici da za reformu nisu mnogo učinili?

Zahtjevi sindikata iz visokog obrazovanja i status učitelja u osnovnim i srednjim školama dvije su različite priče. Ne mogu se tretirati na isti način jer nema bitnog povećanja složenosti posla u visokom obrazovanju i znanosti jer reformski procesi nisu uvedeni na način kao kod škola i zaostajanje koeficijenata primjetno je kod manjeg broja zaposlenika. Međutim, treba otvoriti dijalog vezano uz zahtjeve i vidjeti gdje je moguće horizontalno usklađivanje. Ipak treba reći da su pojedini fakulteti, a među njima neki nastavnički i učiteljski, ušli u proces prilagodbe i izrade novih kurikuluma.

Što je sada sa Školom za život – kako ćemo zbog štrajka pratiti uspješnost reforme? Ne čini li se da ako se već štrajka, promjene koje uvodimo u škole i nisu toliko opsežne, ni velike pa ih i uz štrajk stignemo provesti?

Prvi rezultati reforme u smislu boljih kompetencija učenika sigurno neće biti vidljivi nakon mjesec dana, već u periodu od 4-5 godina, tako da smatram ovo pitanje krivo postavljeno. Naime, kada ovako neprimjereno stavljate neprovjerenu argumentaciju u pitanje, teško je na njega suvislo odgovoriti.

Kako komentirate optužbe da je štrajk zapravo alat političke manipulacije, točnije manipulacije HNS-a? Smeta li vam to?

To vidim kao dio političkog prepucavanja i prizemnih podmetanja koji nemaju nikakve dodirne točke sa suštinom i argumentima tako da se ne mislim njima zamarati. Argumenti ulaska reforme u škole, koja sama po sebi nosi veću složenost poslova za učitelje, kao i ispravljanje nepravde u koeficijentima, primijetila je čak i Europska komisija koja hvali ambiciozne reforme u sustavu, ali naglašava da ih ne prate plaće učitelja. Istraživanja Eurydica objavljena ovaj mjesec, ali za školsku godinu 2017./2018. pokazuju koliko plaće učitelja u RH zaostaju za plaćama slične stručne razine u Hrvatskoj, pa je tako prosječna plaća učitelja između 70% i 75% prosječne plaće prvostupnika (dakle onoga koji ima nižu stručnu razinu od njih), odnosno manje od 60% prosječne plaće magistra struke (stručna razina učitelja). Dakle, problem je u odnosima koji se mogu popraviti jedino podizanjem koeficijenata složenosti poslova.

Ipak, teško se oteti dojmu da je HNS, koristeći vas i zbog vas, već nekoliko puta prijetio Vladi – zbog D. Vican, M. Glunčića, J. B. Culej, Zakona o udžbenicima... jesu li te prijetnje nešto što podržavate i nešto što sami tražite od HNS-a?

U svim situacijama koje ste naveli u pitanju došlo je do dogovora koji je dao prostor da reforma konačno uđe u škole i da djeca imaju nove i lakše udžbenike. Ovo je koalicijska Vlada u kojoj smo i ja i HNS jasno postavili ciljeve prije više od dvije godine i od kojih danas ne možemo odstupiti jer su temeljeni na argumentima i javnost to zaista prepoznaje. A kao što znate, sve smo ove slučajeve koje nabrajate riješili.

Što ako ipak do dijaloga ne dođe? Mislite li da Hrvatska zaslužuje prijevremene izbore?

Ako se ne pronađe rješenje kojim će prosvjetari biti zadovoljni, očito idemo na izbore, no to je na premijeru. Mislim da je krajnje vrijeme da se prestanemo ukopavati u rovove, da sjednemo za stol i pošaljemo jasnu poruku da je obrazovanje prioritet Republike Hrvatske. Ali da i to pratimo konkretnim ulaganjem u naš najvažniji resurs – a to su ljudi.

Dođe li do prijevremenih izbora, gdje vidite sebe? Što planirate u toj situaciji?

Iskreno, nisam stigla razmišljati o tome jer se nadam da će prevladati razum i da ćemo doći do rješenja i ja intenzivno radim na tome. Bilo bi zaista neobično ići na izbore jer Vlada, iz meni nepoznatih razloga, ne želi povećanjem plaće motivirati učitelje. Bez motiviranih učitelja nema održivosti reforme, jer reforma nije jedan korak, nego niz koraka. To je svima jasno i velika je podrška roditelja u ovom tako da im moram zahvaliti na strpljenju i razumijevanju.

Hoće li štrajk nastavnicima biti plaćen i kako komentirate da će, vrlo vjerojatno, učenici morati izgubljeno gradivo nadoknađivati subotom? Što u situaciji ako roditelji odluče djecu ne poslati u školu subotom?

Iako Ministarstvo rada tumači Zakon o radu, kao ministrica očekujem da dani provedeni u štrajku nastavnicima budu plaćeni, jer je pravo na štrajk njihovo Ustavom zagarantirano pravo, kao što je učenicima zagarantirano ustavno pravo na obrazovanje. Mislim da cirkularni štrajk nema za posljedicu velike zaostatke u gradivu, a na ravnatelju škole je da, primjerenom organizacijom nastave, osigura da se svi kurikulumi provedu u planiranom opsegu te da se učenicima omogući usvajanje danih ishoda učenja.

Često ističete da promjene koje ste uveli imaju podršku roditelja, prezentirate njihovo zadovoljstvo kao referencu uspješnosti. No roditelji ne idu u škole, i nisu kompetentni u podučavanju djece. Hoće li se konačno postaviti sustav u kojem su vrlo jasno naznačene obveze nastavnika u edukaciji učenika?

Kao što su roditelji zahtijevali promjene u obrazovanju u više navrata na velikim skupovima, tako sam sigurna da roditelji znaju dobro ocijeniti je li njihovo dijete motivirano i zadovoljno školom ili nije. S druge strane, stalno ističem, a to je i dio pravne regulative, koje su obaveze i odgovornosti učitelja i nastavnika. Prije svega u stalnom radu na podizanju svojih nastavničkih kompetencija, ali i u praćenju svoje uspješnosti u nastavnom radu. Postoji i sustav vanjskog vrednovanja, podrške i nadzora. Uvedena su poboljšanja u smislu administrativnog rasterećenja učitelja, ali i većih odgovornosti za smisleno obrazovanje, vrednovanje i ocjenjivanje. Međutim, nema tu promjena preko noći, jer to nije uspjelo nikome u svijetu. Hajdemo svi zajedno raditi na vraćanju povjerenja u učitelje, škole i sustav!

Plenković nije ponudio veće koeficijente, ali povećanje osnovice jest. Sindikati nisu zadovoljni, a vi? Kako sada pomiriti njihova inzistiranja na štrajku?

Paket u kojem su i povećanje plaća i izmjene Uredbe o koeficijentima je dobar. Naime, samo povećanje osnovice održava pa i povećava jaz u plaćama i to treba što prije ispraviti tako da se sjedne za stol sa sindikatima i dogovori dinamika i rokovi. Ono što je dobro je da smo konačno osvijestili važnost teme ispravljanja nepravde po pitanju koeficijenata koja je na stolu dugi niz godina i sad slijedi analiza kako su je najavili premijer i ministar financija. Dodatno, putem nagrađivanja, moramo napraviti razliku između onih koji se mijenjaju i provode reformske procese i onih koji to ne rade. Uravnilovka nije rješenje.

Koliko će se, po vašem mišljenju, status nastavnika i učitelja u konačnici promijeniti s povećanjem plaće za oko 600 kuna?

Povećanje plaće jedan je, iako važan, dio ukupne slike. Ali kod statusa se radi o skupu mjera i elemenata kao što sam prethodno objasnila od nagrađivanja, preko osnaživanja kompetencija do brige o radnom okruženju – moramo vratiti povjerenje u sustav odgoja i obrazovanja i osnažiti učitelje da se osjećaju sigurno i dobro u svojoj ulozi.

Štrajk je zasjenio i neka do jučer aktualna pitanja – što je s asistentima u nastavi. Koliko ih je ove godine angažirano i jesu li sva djeca koja su trebala dobila pomoć u nastavi?

Situacija je riješena i važno je da se uspostavio dijalog sa svim dionicima tog složenog procesa kako bi se otklonile razne manjkavosti od lokalne do nacionalne razine. Ono što me zaista brine eksplozija je zahtjeva za asistente u nastavi, ove godine je dano oko 4500 tisuća suglasnosti, a to je 50% više nego prošle godine – to je alarmantan podatak. Stoga planiramo promjenu nekih procedura kao i edukativne aktivnosti za dionike u sustavu o osvješćivanju uloge i potrebe za asistentima kao i svrsishodnim načinima potpore kod uključivanja učenika s teškoćama u proces učenja i poučavanja u školama.

Odlučili ste da se na maturi esej više neće zasebno ocjenjivati niti je za prolaz nužna prolaznost na tome dijelu ispita. Želite li tako potencirati bolju prolaznost na maturi?

Za početak, punih osam godina bilo je regulirano da je esej sastavni dio ispita hrvatskog jezika s jednim pragom prolaznosti, kao što je to primjerice i kod stranih jezika, tako da ovo nije novost. Nadalje, sad smo imali i zahtjeve da se i drugi predmeti podijele na manje dijelove s posebnim pragovima i teško je reći da esej treba biti uvjet za prolaz, ali to da učenik ne zna izračunati postotke i baratati osnovnim modelima u matematici nije jednako važno. Na kraju, pismenost i književnost se vrednuju i tijekom 12 godina u školi i ne mora esej biti eliminacijski na maturi da učenici usvoje te ishode učenja. Pri tome esej nosi dovoljno bodova i suštinski je povezan s ostalim dijelovima mature iz hrvatskog jezika da je teško ostvariti prolaz bez bodova iz eseja.

Video: Goran Stanzl/Pixsell