'Ne pozivaju me više na HDZ-ove skupove. Naravno, to je poruka'

Bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor i dalje smatra da je se kontinuirano ponižava u stranci, a o današnjem HDZ-u govori s tolikim oprezom da je i više nego jasno kako je zabrinuta za svoju sudbinu u stranci. Tijekom intervjua Kosor je razmislila svaki put prije nego što bi izgovorila bilo koju rečenicu o HDZ-u i njegovu predsjedniku Tomislavu Karamarku.

Nakon slike s teniskog meča na Vinkovačkim jesenima izgleda kao da vas HDZ-ovci doista zaobilaze u širokom luku?

Ljudi koje sam srela govorili su o tome, a činjenica je da na događaju nije bilo gradonačelnika ni župana. Jesu li bili spriječeni drugim obavezama ili je kakav drugi razlog njihova nedolaska posrijedi, ne znam. No, znam da je sam događaj bio sjajan.

Fotografija vas, Šeksa i Prgometa kako ispijate kavu u Palainovki izazvala je pravu senzaciju. Protumačilo se da ste održali tajni sastanak, a onda ste optuženi za zaplotnjaštvo.

Čitala sam da se u nekim krugovima naša kava tumačila kao tajni sastanak i zaplotnjaštvo. Nevjerojatno! Iz same fotografije vidi se da sjedimo usred bijela dana, i to u kafiću koji je na putu prema Saboru, pokraj kojega prolazi većina zastupnika i svi koji idu u Vladu, Ustavni sud i Sabor. Kakav tajni sastanak na javnome mjestu!? Ne mogu vjerovati da bi netko u stranci tu kavu mogao doživjeti kao kovanje zavjere. To je izvan pameti. Cijela priča koja se izrodila djeluje mi nestvarno, a svaki daljnji komentar suvišan.

Ipak, stalno se plasiraju informacije da ste postali vrlo nepoželjni u HDZ-u. Što se dogodilo?

Zabrinjava me i žalosti da se nastavlja loša praksa koja se razvila prije samog kraj mandata bivšeg predsjedništva HDZ-a. Pojavljuje se, naime, niz neprovjerenih informacija koje daju, kako se piše, neimenovani dužnosnici iz vrha stranke. Te su informacije uvijek bile protiv mene ili pak Vladimira Šeksa. Meni nitko ništa ne govori, ali ipak ima nekoliko znakovitih činjenica. Prošle godine sam, npr., proglašena počasnom građankom Virovitičko-podravske županije, počasna sam građanka Knina, Grubišnog Polja, Pakraca, Lipika, Vukovara.... No, na različite događaje i obljetnice u sredinama gdje je HDZ na vlasti više me ne pozivaju. Nedavno je bio dan Virovitičko-podravske županije, a ja kao počasna građanka nisam pozvana na svečanu sjednicu. Sad su bile Vinkovačke jeseni na koje su pozvani zastupnici iz 11., 10., 3. i 4. izborne jedinice i svi zastupnici iz 5. izborne jedinice osim mene. To su poruke.

Prihvaćate li argument da tako prolaze oni koji su poraženi?

Ne. Ne prihvaćam da poraženi moraju biti i poniženi. Ni u ratu, a kamoli u miru.

I vi ste bili vrlo dosljedni u eliminaciji Ive Sanadera.

To je netočno i potpuno neusporedivo. Prvo, Sanader je sam otišao s mjesta predsjednika stranke i Vlade. On je nas ostavio. Nisam ga ja eliminirala. Mogao je ostati predsjednik stranke sljedećih sto godina. I nisam ga ja, ni itko drugi, iz vodstva stranke marginalizirala. Podsjetit ću da je kad je otišao, a ostao, postao počasni predsjednik stranke i pozivalo ga se na sjednice predsjedništva. Sam se isključio pokušajem rušenja stranke i Vlade 3. 1. 2010.

Je li istina da ste dobili poruku da biste mogli izletjeti ih HDZ-a ako ne začepite?

To sam pročitala u novinama. Očekivala sam da će vodstvo stranke to demantirati, ali nije.

Bojite li se da bi se to moglo dogoditi?

Ničega se ne bojim. I ovaj tjedan jedan je tjednik objavio temu u kojoj se govori o mom izbacivanju iz stranke. Očekujem da vodstvo HDZ-a izda priopćenje kojim će demantirati te napise.

Govori se da se ljudi u HDZ-u boje novog predsjednika Tomislava Karamarka i da zato svi šute. Ima li istine u tome?

Neću govoriti o drugima. Ja evo govorim i mislim da je i ovo što sada iznosim u interesu HDZ-a. U vrhu sam stranke od 1995. godine i uvijek sam radila u interesu HDZ-a. Bila sam bliska suradnica predsjednika Franje Tuđmana, nisam osramotila HDZ, i uvijek sam radila u njegovu najboljem interesu. Radila sam i na ostvarivanju Tuđmanova cilja, a to je ulazak Hrvatske u EU. Kao predsjednica HDZ-a i Vlade dala sam tome svoj doprinos.

Kako biste opisali današnju atmosferu u HDZ-u?

Mogu govoriti samo u svoje ime, o sebi i svom položaju. Problematiziranje toga tko s kim pije kavu, tko s kim razgovara ili se druži govori da se stvara atmosfera nepovjerenja, koja rezultira time da ljudi ne govore otvoreno što misle. Vodila sam stranku u teškim vremenima, ali sam se zauzimala za otvoreni dijalog. Nazivalo me se i staljinisticom, vrijeđalo, ali nitko nije zbog toga stradao.

Tema su smjene predsjednika HDZ-ovih ogranaka. Budući da su ti ljudi bili izabrani prije nekoliko mjeseci, govori se o Karamarkovim čistkama. Mislite li i vi tako ili novo vodstvo stranke ima pravo postaviti na ključna mjesta ljude od povjerenja?

Postavljanje tzv. svojih ljudi nemoguće je ako se poštuje Statut HDZ-a. Nema postavljanja, postoje izbori. Ogranci koji su raspušteni i predsjednici koji su smijenjeni izabrani su u demokratskoj proceduri, i to ne prije četiri godine nego 4, 5 mjeseci.

Jesu li te smjene pravno valjane?

Predsjedništvo, odnosno Nacionalno vijeće može donijeti takve odluke. Samo je pitanje s kojom argumentacijom. Statut dopušta raspuštanja, ali je čudnovato da se sve to događa u tako kratkom vremenu nakon izbora. Osim toga, treba voditi računa da smo pred lokalnim izborima i da svaki poremećaj može biti opasan. Moramo slati poruke da imamo čvrste i dogovorene kandidate za gradonačelnike, načelnike i župane. A svi kandidati moraju imati snažan osjećaj da ih stranka podupire. Nije lako ići na izbore s osjećajem da iza tebe stranka ne stoji.

Kakve šanse dajete HDZ-u na lokalnim izborima i stigne li Karamarko na vrijeme konsolidirati stranku?

Želim da HDZ ima odličan uspjeh. Neću nagađati o šansama.

Što mislite o Kolindi Grabar Kitarović kao kandidatkinji HDZ-a za predsjednicu države?

Do predsjedničkih izbora proteći će još puno vode. HDZ se sada treba baviti lokalnim izborima. Za te izbore trebaju nam svi ljudi koji nešto znaju, hoće i mogu napraviti i koji su se spremni hrabro boriti argumentima.

HDZ je nedavno u Saboru ostavio dojam vrlo loše oporbe. Je li to posljedica toga što se stranka bavi samom sobom?

Kad sam odlazila iz Banskih dvora i predavala ključeve Vlade Zoranu Milanoviću, rekla sam da svatko u politici mora razumjeti da ništa ne počinje našim dolaskom, niti završava našim odlaskom. Tako je i u stranci. Mijenjaju se vodstva, ali treba poštovati i cijeniti dobro što je učinio netko prije. Kada su se nedavno bilježili značajni padovi BDP-a, potrošnje, industrijske proizvodnje, bio je trenutak da se kaže kako je HDZ-ova vlada u 2011. imala dva tromjesečja s rastom od 0,7 i 0,4 posto. Mi smo ipak od 2009., kada je pad BDP-a bio 6 posto, u dvije godine došli do nule i nešto malo iznad nje. Kad je Fitch objavio kreditni rejting, trebalo je reći da je tome pridonijela i bivša Vlada koja je dovršila pregovore i donijela Zakon o fiskalnoj odgovornosti za koji sadašnja vlast nije glasala.

Je li zbog toga njemačka kancelarka Angela Merkel pohvalila premijera?

Drago mi je, jer je gđa Merkel pohvalila Hrvatsku, 28. članicu EU.

Premijer Milanović rekao je da je vaša vlada 2010. godine pripremala ratifikaciju ugovora Tuđman – Izetbegović o granici Hrvatske i BiH. Zašto nije ratificiran?

O tome se ozbiljno razgovaralo u krugu mojih suradnika koji su se bavili vanjskom politikom i euroatlantskim integracijama. To je bilo vrijeme kada smo nastojali dokazati da možemo završiti pregovore. Ratifikaciju spomenutog sporazuma nitko iz EU od nas nije tražio. Mi smo razmišljali kako možemo dodatno pokazati da smo u stanju sami rješavati bilateralna pitanja sa susjedima. Sporazum o arbitraži sa Slovenijom već smo potpisali. O granici s BiH puno sam razgovarala sa Stierom i Božinovićem, a konzultirali smo se i s predsjednikom Ivom Josipovićem. Smatrali smo da treba još vremena da se uzmu u obzir sve relevantne činjenice, ali polazeći od toga da je to sporazum koji je već potpisan i da ga je potpisao predsjednik Tuđman, i da je to međunarodna pravna činjenica. No, tada su se zahuktali pregovori za EU, bili smo zaokupljeni tim poslom i više nije bilo vremena za sporazum. Da ga je bilo, svakako bismo dodatno razgovarali s predsjednikom Josipovićem koji je sukreator vanjske politike i organizirali bismo široke konzultacije sa svim parlamentarnim političkim strankama, te sa stručnjacima za međunarodno pravo. No, činjenica jest da Vlada nije uputila sporazum u ratifikaciju.

Predsjednik Josipović izbjegava iznijeti nedvosmislen stav o ratifikaciji ugovora Tuđman – Izetbegović. Je li bio tako rezerviran i prije godinu i pol kada ste razgovarali o tome?

Nije bio rezerviran. No, neka predsjednik govori o tim našim razgovorima. Očekujem da predsjednik koji je po Ustavu sukreator vanjske politike jasno, precizno i decidirano iznese svoje mišljenje o tome pitanju. Došao je trenutak kada to treba učiniti, a sigurno je da bi njegova riječ puno pomogla u relaksiranju političkih napetosti i ispraznih rasprava, ali i prepucavanja oko važnog pitanja i važnog dokumenta.

Premijer je najavio da će tražiti dvotrećinsku većinu za ratifikaciju. Što to znači?

Da je od ratifikacije zapravo odustao.

A je li time podijelio odgovornost za sudbinu granice s BiH?

Apsolutno! Međutim, dobro je da je spomenuo i odluku o arbitraži sa Slovenijom oko koje smo se na kraju dogovorili i izglasana je dvotrećinskom većinom.

Upoznati ste sa sadržajem ugovora. Je li u cjelini povoljan za Hrvatsku ili ga se isplati zanemariti i riskirati ponovno otvaranje spornih točaka?

Odgovorit ću vam oprezno jer se svaka moja riječ, o toj stvari, višestruko važe i mjeri. Odgovornost je Vlade da rješava probleme. Svaka vlada mora rješavati teška pitanja i nositi za to političku odgovornost. Za to, katkada, treba i malo više hrabrosti.

Nitko se nije previše osvrnuo na posljedice osporavanja potpisa predsjednika Tuđmana zbog bolesti koja mu je navodno narušila moć rasuđivanja. Što vi o tome mislite?

Nitko od nas koji smo blisko surađivali s Tuđmanom ne može sa sigurnošću tvrditi kad je predsjednik točno obolio. Stoga, svako osporavanje njegova potpisa opasna je teza jer se može dogoditi da vratimo unatrag sve predsjednikove odluke koje je donosio otkad se razbolio i dovedemo ih u pitanje. Sjetimo se samo da je mirna reintegracija završila u siječnju 1998., te svih odluka i zakona koje je donio i potpisao. Posve je drugo pitanje je li predsjednik Tuđman pri potpisivanju sporazuma s Izetbegovićem imao sve relevantne podatke, no i to se može provjeriti.

Čini se da sada imate puno bolje odnose s predsjednikom Josipovićem nego kada ste bili premijerka?

Mi smo i tada komunicirali puno bolje nego što je to izgledalo u javnosti. A danas pokazuje da je gospodin. Nije se svrstao u veliku skupinu političara koji osobu cijene, vole, poštuju i komplimentiraju joj samo kad ima vlast.

Jeste li pogriješili kada ste Željka Keruma izabrali za političkog partnera?

Nisam ga ja sama izabrala. HDZ je u Splitsko-dalmatinskoj županiji u partnerskom odnosu sa strankom Željka Keruma. Istraživanja su pokazala da bi njegova stranka na izborima dobila dva do tri mandata, a sigurno bi te mandate uzeli HDZ-u.

Ipak, je li Kerum bio pogreška?

I sad je Kerum važan, npr. Anti Sanaderu u županiji. Drugo su Kerumove neprihvatljive izjave o Srbima. Ali pogledajte druge zastupnike koji su npr. govorili o neprihvatljivoj koaliciji HDZ-a sa Srbima i neprihvatljivoj koaliciji HDZ-a sa SDSS-om. A koalicija s njima bila je potpisana 2008. i bili su solidan koalicijski partner.
Prošle godine kada su se kod predsjednika Republike održavale konzultacije, kad je oporba rušila Vladu, a bili smo na korak do završetka pregovora, Pupovac je sa svojim stranačkim kolegama odolio svim pritiscima da se sruši Vlada. SDSS je ostao dosljedno u koaliciji, jer, da su izašli, izašli bi i svi drugi predstavnici manjina, i Vlada bi pala. To su činjenice koje ne treba prešućivati.