Ministarstvo socijalne politike i mladih razrađuje kriterije za otpis dugova koji će vrlo brzo biti predstavljeni javnosti. Otpis bi, prema europskim direktivama, bio na dobrovoljnoj osnovi, a nakon što se postigne dogovor s vodećim vjerovnicima, očekuju se i prateće odluke Vlade.
Rok 365 dana
Otpis bi se odnosio na dugove male vrijednosti, do 10 tisuća kuna, zbog kojih je pod blokadom oko 150 tisuća građana, a odobravao bi se isključivo građanima koji su u iznimno teškoj financijskoj situaciji. Pravo na otpis stjecalo bi se prema kriterijima za primanje socijalne pomoći i pomoći za uzdržavanje, po kojima građanima koji nemaju imovine država jamči 800 kuna minimalne naknade ako su samci ili dodatnih 320 kuna ako imaju dijete. U kabinetu potpredsjednice Vlade Milanke Opačić doznajemo da bi se prema “konzervativnim kriterijima” otpis odmah mogao primijeniti na najmanje 10 tisuća blokiranih građana jer su im prihodi niži od te svote, dok ministar financija Boris Lalovac vjeruje da bi njihov broj mogao biti i veći.
Vladina će odluka definirati koliki je dug prihvatljiv za otpis kao i elemente za status prihvatljivog dužnika, nakon čega bi otpis postao trajni standard. Otpis bi se odobravao tek nakon što se godinu dana dug ne bi mogao otplatiti ovrhom.
Blokirani s dvije ovrhe
Podaci su pokazali da svaki od blokiranih građana u prosjeku ima dvije ovrhe. Ukupna vrijednost glavnice duga do deset tisuća kuna kreće se oko 540 milijuna kuna, no povrh toga dužnike se tereti za kamate i prateće ovršne troškove, koji su nekoliko puta veći od glavnice.
Dug od stotinjak kuna ovrhom dogura i na tisuću, a tek su od 1. rujna ove godine troškovi ovršnog postupka spušteni na približno 670 kuna za dug do 250 kuna, što je i dalje dva i pol puta veće od samog duga.
U Ministarstvu socijalne politike mišljenja su da bi se oprost morao protegnuti na kamate i te popratne troškove jer u protivnom dužnici bi i dalje ostali pod ovrhom. Oprost bi funkcionirao na dobrovoljnoj osnovi, no u konačnici išao bi na teret državnog proračuna jer će tvrtkama koje otpišu dugove Vlada uvesti porezne olakšice. Vjerovnici bi se također obvezali da nad građanima kojima otpišu dugove neće pokretati nove ovrhe, a država će naći načina da kontrolira ponašanje i troškove takvih dužnika. Svi podaci o otpisanim dugovima bit će javni, a za tu namjenu pripremit će se i posebna web-stranica s registrom dužnika i potrebnim uputama. Za velike bi se dužnike trebao ozakoniti osobni bankrot, također na dobrovoljnoj osnovi.
Nizak limit
Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će uvesti moratorij za otplatu duga ako banke i telekom operateri, kao najveći vjerovnici, ne pristanu na dogovor. Profesor na Pravnom fakultetu Nikola Mijatović kaže da bi svakako trebalo ići na varijantu otpisa dugova jer bi moratorij samo prolongirao agoniju.
– S obzirom na nezaposlenost i stanje u zemlji mali su izgledi da će se situacija bitno promijeniti idućih nekoliko godina. Kriteriji za otpis svakako moraju biti socijalni, ali mislim da je limit od 10 tisuća kuna prenisko postavljen – kaže Nikola Mijatović.
Predizborno obećanje.