Nova vlada i građani Kijeva neće priznati odcjepljenje poluotoka Krima, gdje će za pet dana stanovnici odlučiti jesu li za napuštanje Ukrajine i priključenje Rusiji. Na kijevskom Trgu nezavisnosti (Majdan), srcu revolucije, mnogi su spremni oružjem braniti cjelovitost Ukrajine.
“Dajte mi pušku i odmah idem na Krim!” kaže Nariman Kašifov (36), pripadnik Tatara koji na Krimu čine 12 posto od dva milijuna stanovnika. “Želimo biti dio Ukrajine, želimo bolji život”, napominje mašući svijetloplavom zastavom tog muslimanskog naroda. Bude se sjećanja na Staljinovu represiju i protjerivanje u središnju Aziju nakon Drugog svjetskog rata. “Pripadne li Krim Rusiji, sve je moguće. Bojim se”, kaže Tina Hašimova (48), konobarica u Kijevu, rođena na Krimu. Regionalni parlament tog poluotoka donio je deklaraciju o nezavisnosti, što je tehnički korak za održavanje referenduma u nedjelju.
Prisiljeni glasovati
“Ljudi su prisiljeni glasovati”, ogorčena je umirovljenica Nadježda Ilinična (75), rođena u selu pokraj Kijeva. “Krenu li revolucionari s Majdana braniti Ukrajinu, pridružit ću im se. Fizički sam slaba, ali mogu paliti”, kaže. Na trgu se nalaze različite revolucionarne grupe, no oružje se nigdje ne vidi. “Nismo naoružani”, kaže Roman Hanjenko (38), nezaposleni volonter u vojnoj odjeći kraj kamiona otetog specijalnoj policiji prije mjesec dana. “Referendum ne priznajemo”, dodaje. Privremeni predsjednik Oleksander Turčinov, kojeg ne podržavaju sve grupe, osniva novu Nacionalnu gardu. Namjerava regrutirati dobrovoljce, poput onih s trga, no prije svega ljude s iskustvom. Optuživši bivšeg predsjednika za rasulo u vojsci, tvrdi da raspolažu sa “6000 spremnih vojnika, nasuprot 200.000 Rusa uz istočnu ukrajinsku granicu”.
Rasulo u vojsci
Među dobrovoljcima bi se mogao naći nezaposleni Serafim Kuczynski (18): “Spreman sam braniti domovinu”. Postat će član Ukrajinske ustaničke armije, nekad vojske koja se borila protiv nacista i komunista, a danas nacionalnog pokreta bez predstavnika u parlamentu. “Ne znam imamo li oružje, ali nabavit ćemo ga bude li potrebno”, ističe. Rusija vladu u Kijevu smatra ilegalnom, optužujući ju za državni udar. Iz Kijeva su pak pozvali upomoć NATO iako nisu članica. Ukrajina se 1994. dobrovoljno odrekla nuklearnog oružja.
“Odbijete li nam pomoći, kako ćete uvjeriti Iran i S. Koreju da odustanu od svog statusa”, poručio je Turčinov. Rusija tvrdi da na Krimu nije njena vojska, već lokalni dobrovoljci.
Bog nas očuvaj od Kijevske demokracije i ovakvih bojovnika.