Jedna od šest mladih osoba u dobi od 20 do 34 godine ne školuje se niti je zaposlena. To je grad veličine Rijeke, vojska od 134 tisuće mladih ljudi u najboljoj životnoj dobi, od kojih se polovica nalazi u službenoj evidenciji nezaposlenih, dok se ostali vode kao neaktivni.
Dio neaktivnih mladih ljudi, pokazala su istraživanja, vjerojatno i ne želi formalno zaposlenje, dio radi na crno, ali među njima dosta je i razočaranih koji su digli ruke od pokušaja da se negdje zaposle. Dvije trećine nezaposlenih mladih osoba imaju nižu razinu obrazovanja i većinom žive u selima ili u manjim naseljima. Pokazalo je to istraživanje Eurostata o statusu mlade generacije u godini korone.
Gotovo sve europske zemlje podržale su svoja poduzeća i tvrtke pa epidemija nije srezala zaposlenost koliko je mogla da su te potpore izostale, no najveći udarac pretrpjeli su mladi ljudi jer su njihova radna mjesta bila najnesigurnija ili su teško pronalazili prvi posao nakon završetka školovanja. Hrvatski udio nezaposlenih i neaktivnih mladih ljudi (NEET) u dobi od 20 do 34 godine lani je iznosio 18,2 posto, što je bilo tek neznatno više od prosjeka Europske unije, gdje 14 milijuna mladih ljudi te dobi nije radilo niti se školovalo.
Hrvatska se po neaktivnosti mladih ljudi lani uspjela približiti prosječnim vrijednostima u EU, no najveće zasluge za to ima masovno iseljavanje. Prije osam godina, uoči hrvatskog ulaska u Europsku uniju, svaka četvrta osoba te dobi bila je u skupini obeshrabrenih i nezaposlenih mladih ljudi.
Trenutačno tako visok udio nezaposlene i dobrim dijelom izgubljene mlade generacije imaju Italija, Grčka, Turska i Srbija, dok je u Crnoj Gori neaktivna svaka treća osoba te dobi. Europski prvak po zaposlenosti mladih je Češka, gdje je udio neaktivnih mladih ljudi oko 5 posto, što je više nego trostruko bolje od Hrvatske.
Veliku nezaposlenost mladih bilježe turističke zemlje, ali i zemlje koje imaju velik udio sive ekonomije. Slavonija i kontinentalni dijelovi zemlje imaju manje mogućnosti za rad na crno ili život od rente kao na priobalju. Oni koji žele raditi, a ne mogu naći posao, žale se na veze i korupciju. Prema podacima iz sustava socijalne skrbi, socijalnu pomoć prima oko sedam tisuća mladih osoba u dobi od 20 do 34 godine.
Osim što nemaju tekućih prihoda, većina primatelja socijalne pomoći nema imovine te žive kod roditelja. Posljednjih je godina pripremljeno i nekoliko programa namijenjenih obeshrabrenim i neaktivnim osobama, posebno mladima, no bez nekih znatnijih pomaka. Hrvatska trenutačno ima oko 125 tisuća nezaposlenih, ali i na desetke tisuća radnih mjesta na kojima su angažirani stranci.
Neaktivni mladi ljudi, među kojima njih desetak posto ima više obrazovanje, a 15 posto srednje obrazovanje, potencijalno su najveća skupina unutar koje država i poslodavci trebaju tražiti nove radnike i privući ih na tržište rada. Hrvatska po ulaganju u obrazovanje odrasle populacije općenito zaostaje u odnosu na ostale zemlje.
VIDEO Marija Selak Raspudić: Đaci su online nastavu osjetili kao traumu, škola uživo i socijalizacija moraju biti prioritet
mladi su nasjeli na medijske priče o nekakvim sretnim i uspješnim ljudima, misle da mogu imati lagodan život bez rada. donekle to nekima i uspjeva na neko vrijeme. po medijima se reklamiraju osobe čudnih životnih navika i morala i to se preslika na mlade. kada se bude u vijestima pisalo da je rad dobar i "kul" onda će se mladi okretati i tim poslovima. tko želi svom djetetu da radi na građevini? nitko svi bi neke fine poslove.