Ne teče kod nas med i mlijeko, ali nismo ni crna rupa

Miro Kraljević načelnik je općine Široki Brijeg od 2. studenoga 2004. godine. To je gotovo jedanaest  mjeseci, ali tri bismo mu mogli slobodno "prebrisati":
- Prvih stotinjak dana moga mandata sve je teklo po planu. Onda se dogodila sudska blokada općinskog računa zbog jedne općinske odluke koja potječe još iz 1997. godine. U tri mjeseca blokade otplatili smo 1,150.000 KM, što je usporilo i odgodilo neke projekte koje smo započeli, a zaposleni u općini u tom  razdoblju nisu primali plaću. Tekuće troškove (struja, voda,  telefon...) također nismo mogli plaćati. No, ljudi su shvatili situaciju u kojoj se nalazimo, sve su stoički podnijeli, bez prigovora.

VL: Koliki je godišnji općinski proračun, kakva je dinamika njegova punjenja i je li on dovoljan za neke projekte koje ste planirali?  
KRALJEVIĆ: Proračun iznosi 6,800.000 KM, što je dovoljno za preživljavanje i projekte koje moramo financirati. Za prvih šest mjeseci ostvareno je 43 posto. Bojim se da će na kraju godine nedostajati oko 200.000 KM. Ova godina je godina stabilizacije u kojoj nismo ni planirali nekakve velike projekte, nego se nastojimo riješiti nekih starih dugovanja i kredita. U tome smo i pored blokade računa priličito uspjeli. Od Nove godine predviđeno je uvođenje PDV-a u BiH. Ako se izborimo za bolje sudjelovanje u raspodjeli lakše ćemo riješiti neke projekte. Kao recimo izgradnju vodovoda do tvornice Feal u dužini od 4,5 km, čija je vrijednost 1,800.000 KM. Kredit za vodovod dobit ćemo od Svjetske banke.  

VL: Obećali ste za svoga mandata riješiti neka stara goruća pitanja, kao što su kanalizacijski sustav i već petnaestak godina aktualna gradnja pročistača otpadnih voda.
KRALJEVIĆ: Pročistač je prioritet. Kao što je poznato, još uoči rata bio je pred završetkom. Nažalost, ne samo što nije proradio, nego je i ono napravljeno devastirano i zapušteno u ratu. Sada je potrebno milijun - milijun i pol KM. Novac ćemo dobiti preko španjolske vlade ili jedne banke. Potrebna svota je "rastezljiva", ovisno o tome hoćemo li se odlučiti za sustav modernijeg tipa, ili onaj ranije predviđeni, gdje bi obnovili ranije sagrađene objekte.

VL: Iako je Široki Brijeg u bližem i daljem okružju stekao glas općine gdje sve napreduje, buja i raste, bolje upućeni znaju da problema ima mnogo. Recimo, u školstvu...  
KRALJEVIĆ: Široki Brijeg s pravom se ponosi svojom Gimnazijom. Međutim, u istoj zgradi radi i Srednja strukovna škola. U samom središtu grada imamo golemi prostor bivše Duhanske stanice sa zgradama koje propadaju, neke se i ruše. Došli smo na ideju da u taj prostor smjestimo Srednju strukovnu školu, a  time oslobodimo prostor Gimnaziji, čime bi ona, kao nekad, opet postala kultno mjesto. Dio objekata u Duhanskoj stanici će se rušiti, drugi dio prilagoditi potrebama škole. Projekt se već radi, a što je najvažnije, imamo financijera! No, još ne bih govorio tko je taj. Uz to, sljedeće godine počet će gradnja četverorazredne osnovne škole na Lijevoj obali, čime  ćemo rasteretiti onu prebukiranu u Oklajima.  

VL: Kakav je odnos i suradnja Širokog Brijega sa susjednim općinama, sa Županijom, ovdašnjim gospodarstvenicima, Sarajevom, Zagrebom, međunarodnom zajednicom..?
KRALJEVIĆ: Bilo je ranije određenih problema na svim tim relacijama. Lako je stvoriti neprijatelje, a što će nam to? Ne treba nama visoka politika, niti je mi trebamo kreirati, iako nas zanima što se događa u bližem i daljnjem okružju. Suradnju sa svima vidim korektnom. Možemo i moramo više i bolje. Kad su u pitanju naši gospodarstvenici, mislim da im općina treba biti servis, a ne ih kočiti u bilo čemu.

VL: U mnogočemu Široki Brijeg ima europski izgled, ali ima i sumornih slika. Kakvo je sigurnosno i socijalno stanje, koliko je zaposlenih, koliko nezaposlenih, planira li se otvaranje  novih radnih mjesta?  
KRALJEVIĆ: Nema meda ni mlijeka, ali nismo ni crna rupa. Sigurnosno stanje i stanje u prometu relativno su dobri. Malo je teških kriminalnih slučajeva, onih sitnih ima, kao i drugdje. U prometu smo, nažalost, imali neki dan prvi smrtni slučaj ove godine. Službeno, zaposlenih je 5200, ali ima rada na crno. Možda je bolje i to nego da se ne radi. Imamo  prijavljenih oko 3000 nezaposlenih. U planu je otvaranje jednog pogona u industrijskoj zoni na Trnu sljedeće godine, koji bi otvorila jedna uspješna širokobriješka tvrtka i koji bi zaposlio dvije stotine radnika. Kod nas nema gladnih, barem ja ne znam za takve slučajeve, ali ima socijalnih razlika. Nastojimo ih svesti na što manju mjeru. Recimo, na početku  školske godine za dvije stotine slabije stojećih obitelji  osigurali smo preko Centra za socijalni rad po stotinu KM za nabavu knjiga djeci. Sličnu akciju planiramo za Božić.