Nakon što riješe kompliciran problem prenesene štednje iz Ljubljanske banke, Hrvatskoj i Sloveniji do 1. srpnja ostaje riješiti još jedno pitanje: čija je, zapravo, kranjska kobasica? Taj problem, za razliku od Ljubljanske banke, ne utječe na ratifikaciju u Sloveniji, ali Slovenci očekuju da se do svibnja sastanu s Hrvatima i pokušaju dogovoriti oko pitanja te kobasice.
Slovenija je u EU podnijela zahtjev za zaštitu geografskog podrijetla kranjske kobasice, a Hrvatska je na taj zahtjev uložila prigovor. Po propisima EU podnositelj zahtjeva i podnositelj prigovora imaju šest mjeseci za “mirenje”, odnosno pregovore o kompromisnom rješenju. Taj rok istječe krajem travnja. Ne postignu li dogovor, presuđuje Europska komisija.
Večernji list prvi je od svih hrvatskih i slovenskih medija imao uvid u argumente koje Hrvatska koristi u svome pismenom prigovoru Europskoj komisiji. Hrvatska diplomacija i Ministarstvo poljoprivrede taj su pismeni prigovor uporno tajili od medija. Ali sada možemo otkriti da u njemu piše kako se kranjska kobasica treba nastaviti proizvoditi u Hrvatskoj jer taj standard postoji još iz Austro-ugarske i SFRJ.
"Propisi svih država bivše Jugoslavije, koji su uređivali proizvodnju mesnih prerađevina, obuhvaćali su i odredbe standarda za proizvode koji se zovu Kranjska kobasica, Tirolska kobasica itd", piše Hrvatska u svome prigovoru. Osim toga, navodi se još jedan argument zašto kranjska kobasica ne bi trebala biti zaštićenog geografskog porijekla: "proizvođači Kranjske kobasice u Republici Hrvatskoj (Podravka, Gavrilović, Pik Vrbovec, PPK karlovačka mesna industrija) godišnje proizvedu 2.022.663,87 kilograma kranjske kobasice, što je ukupna vrijednost od 80.600.051 kuna".
Slovenska industrija proizvede skoro pet puta manju količinu kranjskih kobasica - 450 tona godišnje.
>> Zvat ćemo je "á la kranjska" ako Slovenci zaštite kranjsku kobasicu
sve se meni cini da cemo mi dobiti ''Kobasicu'' sa tom ratifikacijom...