Građani su do kraja prošle godine prestali vraćati nešto manje od tri milijarde kuna stambenih kredita vezanih uz švicarski franak, oko dvije milijarde kuna s eurskom klauzulom i približno pola milijarde kuna kunskih stambenih kredita.
Konverzija tu nije pomogla
Koliko je ljudi prestalo vraćati stambene kredite, znaju samo banke, ali ako se ukupna svota problematičnih kredita podijeli s prosječnom vrijednosti stambenog kredita, dolazimo do brojke od 10 tisuća građana koji ne mogu izaći na kraj s preuzetim obavezama, bilo da u dogovoru s bankom plaćaju ratu koja je manja od ugovorene ili su pod ovrhama. Kraj godine donio je lagani pad ukupnog udjela loših kredita na manje od 17%, no iznos ‘nenadoknadivih i djelomično nenadoknadivih’ kredita stanovništva i dalje raste, kao što se stalno povećava broj građana s blokiranim računima. U tri mjeseca vrijednost nenaplativih stambenih kredita u eurima skočila je za 188 milijuna kuna. Konverzija kredita u francima privodi se kraju, ali ona nije bitnije popravila poziciju najranjivije skupine dužnike. Banke su svima koji su imali kredite s CHF valutnom klauzulom ponudile konverziju u euro, s pripadajućim otpisom glavnice, no bez obzira na otpis, rijetkima se dug smanjio toliko da ga mogu nastaviti otplaćivati. Uz redovnu, razliku su pojele i zatezne kamate. Objektivno, pozicija takvih dužnika još je lošija jer je masovni otpis dugova gurnuo banke u gubitke i sad, sve i da su najsućutnije na svijetu, teže mogu otpisivati dugove ljudima koji su ostali bez posla, razboljeli se ili ih je neka treća nevolja dovela pod ovrhu pa su prepušteni sami sebi. Što sada? Hoće li država te ljude poticati da krenu put osobnog bankrota?
Individualni pristup
Od svih većih banaka kojima smo se obratili sa sličnim pitanjima najotvoreniji odgovor stigao je iz Erste banke koja kaže da imaju oko 400 dužnika zaduženih u francima koji se nalaze u nekoj od faza prisilne naplate. Prije konverzije, Erste banka imala je ukupno oko 10.100 kreditnih partija koje su bile vezane valutnom klauzulom u CHF-u. Od tog se broja oko 4 posto odnosi na klijente kojima je kredit već prije bio otkazan te se nalaze u nekoj od faza prisilne naplate. Konverziju kredita prihvatilo je oko 30 posto takvih dužnika te se i njihov dug znatno smanjio, izraženo u kunskoj protuvrijednosti.
– Banka će svakom slučaju i dalje pristupati individualno, s ciljem pronalaska optimalnog rješenja kako bi se nastali dospjeli dug podmirio. Provođenje postupka prisilne naplate nije ugodno ni za klijenta ni za banku, ali banka ga je dužna provesti u slučajevima kada se iscrpe druga rješenja – kaže Dario Gabrić, direktor u Erste banci. U postupku prisilne naplate svi vjerovnici, pa i banke, prvo kreću od blokade računa i naplate na novčanim sredstvima, a tek u krajnjoj mjeri pokreću ovrhe nad nekretninama. Postupak prisilne prodaje stanova odnedavno se provodi elektronički, preko e-dražbe. Sve informacije o prodaji nekretnina pod ovrhom na stranicma su Fine, gdje je oglašena prodaja desetaka nekretnina.
>> RBA je i otkazane kredite u francima počela konvertirati
>> 'Ne mogu prihvatiti tezu da su ljudi koji su podizali stambene kredite pohlepni ili kockari'
zanimljivio kako u statistici nisu i svi oni krediti u chf koji su vec otplaceni i na koje banka nema zakonsku obvezu vracanja preplacenih kamata jer se zakon o konverziji odnosii samo na kredite koji su u otplati, a ne na vec vracene kredite. Gomila chf kredita bila je dognuta i na rok do 10 godina i oni su prije konverzije otplaceni... Na taj extra profit su "zaboravili" i nigdje ga ne spominju! Da je pravde vratili bi to ljudima.