Neandertalci su nam rođaci, ali nisu preci

Svi ljudi, osim pripadnika dviju afričkih etničkih skupina, u sebi nose zrnce neandertalca.

Točnije, u genomu suvremenoga čovjeka identificiran je slijed DNK koji pripada neandertalcu s udjelom između 1 i 4 posto, spektakularni je zaključak istraživanja nekoliko svjetskih znanstvenih institucija predvođenih Institutom “Max Planck” u Leipzigu.

Iz Afrike na Bliski istok
– Ovo je jedno od najznačajnijih otkrića molekularne biologije, genetike, antropologije i paleoantropologije 21. stoljeća. Potpuno je rekonstruiran genom neandertalca. Proučavanje te mape pokazalo je da su se neandertalci, kao starosjedioce Europe, i ljudi kao pridošlice, u određenom trenutku povijesti križali.

– Neandertalac nam je rođak, ali ne i predak – kaže dr. Pavao Rudan, akademik HAZU i jedan od četvero hrvatskih znanstvenika koji su sudjelovali u tom istraživanju. Dobivene rezultate ocjenjuje iznimno značajnima za znanost jer će pomoći razumijevanju evolucije i procjene razvoja ljudske vrste, a mogli bi pomoći i rasvjetljavanju tajne nestanka neandertalca.

Znanstvenici zaključuju da su se neandertalci s modernim čovjekom križali u trenutku kada se prvi Homo sapiens otisnuo od Afrike. To se najprije moglo dogoditi na području sjeverne Afrike, Levanta ili Arapskog poluotoka. Odatle su se njihovi potomci proširili po Europi, Aziji i Oceaniji.

To je značajno iznenađenje u znanosti o podrijetlu čovjeka prema prijašnjim teorijama. One su redom, sve do lani, izričito tvrdile da do križanja neandertalca i modernog čovjeka nije dolazilo pa i bilo nemoguće.

Voditelj znanstvenog tima Svante Pääbo s leipziškog Instituta “Max Planck” kaže da afrička plemena Yoruba i San u svom genskom kodu nemaju taj slijed karakterističan za DNK neandertalca.

Ljudi koji danas nastanjuju cijelu Europu i Aziju, sve do Papue Nove Gvineje, u svom genomu nose u većoj ili manjoj mjeri i slijed koji ima pečat DNK neandertalca.

Tajne drevnih kostiju

– Dosad smo bili uvjereni da su svi naši geni potekli prije 200.000 godina izvorno iz Afrike i neizmijenjeni su se širili. Pokazuje se da to nije točno. Europski ili azijski čovjek mnogo je bliži neandertalcu, s kojima Afrikanci nemaju ništa. To puno govori o modernom čovjeku kao vrsti koja je dolazila u doticaj i interakciju sa sebi bliskim vrstama, ali nam kaže i da prema njima naša vrsta nije bila zatvorena – govori nam doktorand s toga projekta na Institutu “Max Planck” za evolucijsku antropologiju Tomislav Maričić, hrvatski znanstvenik koji u Leipzigu istražuje već gotovo četiri godine.

Putovanje modernoga čovjeka iz Afrike doista je počelo prije 200.000 godina. Do genske razmjene sa starosjediocima došlo je na putu širenja modernoga čovjeka prije otprilike 100.000 godina, a gen se nastavio širiti prije 60 ili 50 tisuća godina. Prije se držalo da glavnina genskoga materijala potječe iz Afrike, a moderni se čovjek bio susreo s neandertalcem u Europi na njegovu vrhuncu otprije 45.000 do prije tridesetak tisuća godina, nakon čega on polako nestaje.

Mukotrpna slagalica
Sada, kada je genska slika neandertalca potpunija, usporedbe postaju mnogo slikovitije. Ekstrahiranje genoma iz fosila vrlo je mukotrpan posao s obzirom na starost nalaza, pri čemu se genski materijal prilično oštetio. Te su promjene, međutim, prilično zakonomjerne pa im je lako pratiti razvoj. Mnogo je, međutim, teže i osjetljivije posve pouzdano sklopiti cjelovitu mapu genoma iz ulomaka sljedova dekodiranih iz fosila.

Pri ovom su antropološkom istraživanju, u kojemu su sudjelovali znanstvenici iz Njemačke, Hrvatske i SAD-a, korištene kosti neandertalaca pronađene na lokalitetima u Španjolskoj, Rusiji, Njemačkoj i iz špilje Vindije u Hrvatskoj. Tri kosti upravo iz Vindije, osobito izdašne u informacijama o genskoj slici neandertalca, pomogle su da se lakše sklopi cjelovita slika.

Prapredak modernoga čovjeka i neandertalca na evolucijskom stablu rascijepio se u zasebne grane prije 600.000 godina. Zanimljivo je da je otkriveno tek stotinjak “originalnih” gena karakterističnih za modernog čovjeka. Dr. Pääbo je novinarima priznao da nije očekivao da će genom neandertalca biti pročitan za njegova života.