Nebeska spirala mlađa od Velikog praska samo 600 milijuna godina

Međunarodna skupina astronoma Europskog južnog opservatorija (ESO) na vrhovima Anda u Čileu u jučerašnjem broju najuglednijeg prirodoslovnog časopisa na svijetu Nature objavila je članak o tome da su kompleksom teleskopa VLT otkrili najudaljenije i najstarije nebesko tijelo.

Nije bila pogreška
Vodeći u skupini autora koja je objavila to otkriće Matt Lehnert iz Pariškog opservatorija pojašnjava da je novom širokopoljnom kamerom na orbitalnom teleskopu Hubble 2009. godine snimljena daleka mrljica označena kao UDFy-38135539. Mnogo ih se već pokazalo kao optička pogreška ili zabuna.

– Svi se takvi fenomeni katalogiziraju za provjeru i mjerenja kao kandidati za novootkriveni nebeski objekt – objasnio je Lenhert.

Goleme teleskope, čije “radno vrijeme” brižljivo dijele zainteresirani astronomi koji rade na zahtjevnim projektima, direktor ESO-a dodijelio je za promatranje i mjerenje ekipi punih 16 sati “u komadu” ne bi li se izmjerenim pomakom u spektru doznala točna udaljenost toga objekta. Izmjereno je dalo brojku 8,6, a prevedeno to znači da je spirala galaksije samo 600 milijuna godina mlađa od nastanka svemira u Velikom prasku!

– Osim što je najstariji poznati objekt u svemiru, njegova je starost iz vrlo zanimljivog razdoblja nastanka svemira – kaže nam dr. Vibor Jelić, koji na Nizozemskom institutu za astronomiju kontinentalno velikim radioteleskopom LOFAR upravo proučava to razdoblje nastanka svijeta.

Potraga za vodikom
– Nakon velikoga praska najprije je nastao neprozirni bljesak plazme, kojega detektiramo kao mikrovalnu pozadinu. Potom je nastalo tzv. tamno razdoblje kad je svemir postao proziran. Nas počinje zanimati razdoblje kad su se prve čestice počele nakupljati otprilike 400 tisuća godina nakon Velikog praska sve do 400 milijuna godina poslije njega kad se formiraju prve zvijezde. Razdoblje kad su prvi protoni uhvatili svoj elektron i nastao je prvi atom vodika, a iz te su tvari nastale prve zvijezde i galaksije. Radioteleskopom ćemo provjeriti upravo frekvenciju od 21 centimetra, kojom otkrivamo vodik – kaže dr. Vibor Jelić.