Nečastivi opet na Filozofskom fakultetu

Svaki rektor ima, bez potrebe za traženjem paralela u nekom od kićenih likova Puzove trilogije, dvije poluge moći. Jedna je novac za sastavnice koje djeluju pod Sveučilištem, druga poluga jesu radna mjesta. No što kad rektor nad dekanima sastavnica Sveučilišta koristi obje poluge, maestralno promovirajući nedodirljivost, apsolutnu samouvjerenost u svoje prijedloge lišene propitivanja barem većine članova Senata ili prilike za raspravom – kao, barem teoretskom odlikom akademskog društva?

U takvoj situaciji može biti i više no zadovoljan – zbog poluga moći rektor ima, složit će se tako i Neven Jovanović, profesor s Filozofskog fakulteta i, čini se, nesuđeni dekan te ustanove, čeličnu ruku. A čelična ruka zagrebačkog rektora Damira Borasa nije nikako bila milostiva prema Jovanoviću, kojeg je vijeće Filozofskog fakulteta na temelju njegova programa predložio za dekana u novom mandatu koji je trebao započeti s prvim danom listopada. I to uz podršku aktualne dekanice Vesne Vlahović-Štetić.

Pravo fakulteta da sam izabere kandidata u ovom je konkretnom slučaju suspendirano jer je rektor zagrebačkog Sveučilišta zatražio od Senata da Jovanoviću, na temelju njegova programa za trogodišnji mandat, uskrati podršku. I to ni više ni manje nego na sjednici koja se odvijala elektroničkim putem na kojoj je izostavljen svaki oblik komunikacije, a izglasavanje nepovjerenja Jovanovićevu programu odvijalo se glasovanjem putem elektroničke pošte. Sve to gotovo dva mjeseca nakon što je Jovanovićev program kao i njegova kandidatura za dekana bila javna, a on u tome razdoblju nije dobio baš nikakav “znak” Sveučilišta.

– Svako Sveučilište sastoji se od sastavnica, a funkcionira kao cjelina samo onda ako se ne suprotstavlja rektoru. Često imam osjećaj kako se brojni dekani moraju žrtvovati da bi profesori njegova fakulteta imali mir i mogli normalno funkcionirati – kazao je Jovanović za Večernji list. Da će situacija završiti nepovoljno za njega, bilo mu je jasno i prije sjednice – izglasavanje nepovjerenja nije imalo nikakva objašnjenja do nekoliko sati prije zasjedanja Senata. A to objašnjenje koje potpisuje rektor Damir Boras u Odluci Senata o uskrati suglasnosti za Jovanovića, obiluje u prvom dijelu tehnicističkim terminima koji govore što je Jovanović trebao, a drugi se dio odluke pak odnosi na funkcioniranje sadašnje uprave Filozofskog fakulteta i zamjerke na račun aktualne dekanice. Sadašnja uprava, navodi tako Boras, nosi velik teret i to zbog činjenice da je Općinski radni sud u Zagrebu prvostupanjskom presudom u listopadu 2019. godine okrivio dekanicu Vlahović-Štetić za mobing nad Antom Čovićem, koji je pak sa 70 godina i blagoslovom upravo rektora Damira Borasa te iste godine imenovan povjerenikom za znanost na Hrvatskim studijima. Optužuju aktualnu dekanicu i za drugi niz loših odnosa na fakultetu.

Stoga je cijenu, tih loših odnosa na relaciji Boras – Vlahović – Štetić platio novi kandidat Jovanović. Predloženu Borasovu uskratu podržalo je 49 članova Senata, 12 je bilo protiv uskrate, a šest je bilo suzdržanih.

Kažnjen za tuđe ‘grijehe’

– Nije moguće prihvatiti niti pozitivnim ocijeniti dijelove programa predloženika Jovanovića kojima vrlo pohvalno vrednuje rad aktualne Uprave Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te, bez ikakva kritičkog odmaka, u svom prijedlogu programa naglašeno najavljuje kontinuitet upravljanja Filozofskim fakultetom – napisao je Damir Boras u objašnjenju svoje odluke o uskrati Jovanovićeve podrške.

– S pesimistične strane ovakav omjer glasova nije me iznenadio – kazao je tako Jovanović, pojašnjavajući da rektor Boras ne bi ni ponudio izglasavanje uskrate da nije bio siguran da će mu proći.

– Uz takvo obrazloženje koje ste odaslali morate biti sigurni da vladate čeličnom rukom. S druge pak strane nadao sam se da je Senat skup visokoobrazovanih pojedinaca koji prije svega cijene istinu – kazao je Jovanović nakon odigrane cijele situacije. Da nema uporišta za takav postupak kojim sada ozbiljno prijeti kriza na Filozofskom fakultetu, potvrdila je tijekom tjedna i aktualna dekanica.

– To je objašnjenje meni sasvim nejasno! Nije mi jasno je li tih 49 ljudi uopće pročitalo program. Čini mi se da je to rezultat tradicionalne šutnje u Senatu, u kojem većina ništa ne komentira i nastoji osigurati da se ni na koji način ne zamjeri rektoru. Čak i da jest točno što kažu za aktualnu upravu, ali nije, to nema nikakve veze s kolegom Jovanovićem i njegovim programom – kazala je dekanica Filozofskog fakulteta u Zagrebu Vesna Vlahović-Štetić. Fakultet je i prije nego su javnosti i Jovanoviću bio poznat rezultat glasovanja, zatražio upravni nadzor sjednice Senata jer je kandidatu, ma tko on bio, uskraćena mogućnost da se pred članovima Senata obrani i iznese svoje argumente. A nadzor provodi Ministarstvo obrazovanja, odnosno aktualna ministrica Blaženka Divjak s kojom Boras čitav njezin mandat nema baš nikakvu suradnju. Štoviše, autonomija mu daje za pravo potpuno ignorirati ministricu do te mjere da se ni sada u jeku pandemije, barem po ministričinim riječima, s njom ne želi sastati kako bi se dogovorili oko izbornih predmeta državne mature koja se odnosi na novu generaciju studenata koji se tek moraju upoznati s Borasom čiji mandat traje još dvije godine. Filozofski fakultet zbog događaja koji im je doslovce onemogućio da na svojoj ustanovi sami izaberu dekana već priprema strategiju obrane – no jasno je Jovanović zbog ovakvih događaja neće ustuknuti. Na novom izboru na Filozofskom fakultetu kandidirat će se još jedan put za isto mjesto, bez obzira na to tko će mu u novom izboru biti protukandidati.

– Glasovi koje sam dobio u veljači kada sam predstavio svoj program, me obvezuju, naravno oni u ovom trenutku ne znače ništa, budući da se cijela procedura ponavlja. Tko će biti mogući novi kandidati za dekansko mjesto ne znam niti mogu nagađati – kazao je za Večernji list profesor Neven Jovanović. A upravo izbor dekana Filozofskog fakulteta ključan je korak koji se mora riješiti najkasnije do rujna kada s te ustanove po proceduri moraju od Senata i zagrebačkog rektora Damira Borasa dobiti suglasnost za predloženo ime koje će preuzeti vodstvo fakulteta. Rok je jasan i nužan, žele li izbjeći imenovanje vršitelja dužnosti koji također može dobiti uskratu Senata, nakon čega taj isti Senat ima mogućnost sam postaviti vršitelja dužnosti dekana na godinu dana.

Sve je moguće

– Filozofskom fakultetu sada predstoji da iskoristi svaku zakonsku mogućnost da na svojoj ustanovi izabere dekana kojeg žele – kazao je Jovanović. No što im uz to još preostaje? Osim potencijalne i vrlo vjerojatne reakcije studenata koja za taj fakultet nije strana, a koja je 2006. godine rezultirala pobunom protiv sustava naplate školovanja, kao i 2016. godine kada je čitav fakultet, kako je to kazao i sam Jovanović, “poručio da ne želi da se njime vlada kao da su pučka škola gdje se treba klečati na kukuruzu”, sve se glasnije spominje mogućnost da Filozofski fakultet istupi “sa zagrebačkog Sveučilišta”.

– Takva opcija je moguća, pa bilo je osnivanja novih Sveučilišta – prokomentirao je profesor Neven Jovanović. Da takva mogućnost kao formalna opcija postoji, potvrdila je za Hinu i aktualna dekanica Vlahović- Štetić poručujući pritom da takvo što sada nije realistično, jer je riječ o dugoročnom postupku koji zahtijeva podršku velike većine u Senatu, te da je to znatno duža opcija od aktualnog mandata rektora Borasa, koji traje još dvije godine.

– Zadatak rektora je da nadzire pravilnost i zakonitost sastavnica, ako je primijetio neke nepravilnosti, zadatak mu je bio da reagira, ako su tolike da bi nanijele štetu Sveučilištu, onda je trebalo suspendirati upravu. To se nije dogodilo, tako da mi nije jasno koliko su ozbiljne te nepravilnosti koje mi se predbacuju. Od mene se tražilo da sam morao proklamirati neslaganje sa sadašnjom upravom, na neki način rektor govori kako treba izgledati program za dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu – zaključio je Jovanović poručujući jasno – pred Senat bi još jednom mogla stići njegova kandidatura. Hoće li onda rektor Boras imati jasnije argumente dopustivši tada otvorenu i argumentiranu raspravu koja jest jedina odlika akademskog svijeta?