U časopisu Journal of Cultural Heritage, koji se, kako mu ime govori, bavi kulturnim naslijeđem, objavljena je znanstvena studija pod nazivom “Vrtače prijete svetištima u povijesnom središtu Napulja”. Riječ je o tome da nova studija prepoznaje devet bogomolja koje su sada pod visokim rizikom od oštećenja i još 57 koje bi to mogle postati u budućnosti.
Treba svakako napomenuti da je UNESCO zaštitio središte Napulja kao povijesno naslijeđe. A otvaranje vrtača u Napulju nije nešto novo. Od 1890. godine otvorilo ih se više od 70 u njegovu središtu pri čemu su progutale sve što je stajalo na tlu – od automobila do prometnih znakova i stabala.
Otvorilo se 190 jama
No sada je stvar postala daleko ozbiljnija jer su u opasnosti od sličnog propadanja i crkve. Znanstvenici sa Sveučilišta Federico II u Napulju vodili su se satelitskim snimkama, prethodnim studijama i kartama te su tako uspjeli prepoznati devet svetišta u kritičnoj opasnosti od štete zbog propadanja u vrtače te još 57 koje su podložne potencijalnom budućem propadanju zbog te pojave. Studija navodi da je za tih devet najugroženijih crkava što prije potrebno naći rješenje kad je riječ o stabilnosti i analizi u stvarnom vremenu.
U Napulju je, navodi Smithsonian, 500 svetišta koja su građena tijekom 2400 godina povijesti, a mnoge od tih građevina stoje na ekstenzivnoj mreži podzemnih prostora ili kavitacija, koji su korišteni kao groblja, katakombe, cisterne, akvadukti i rudnici. Od 190 vrtača koje su pojavile na širem području Napulja između 1870. i 2010. godine, njih 25 otvorilo se kao rezultat iznenadnog propadanja tla u kavitaciju, ali i zbog ljudske aktivnosti, oborina te drugih vanjskih čimbenika. Studija navodi da su u opasnosti svetišta poput bazilike San Francesco di Paola, Chiostro dei Miracoli i Chiesa Della Nunziatella.
Navodi se da su ta mjesta u vrlo visokoj opasnosti. Kao što vrtače nisu nikakva novost u Napulju, tako to nije ni šteta na crkvama koju su izazvale. Vrtača duboka pet metara otvorila se 2009. godine ispod barokne crkve San Carlo alle Mortelle iz 17. stoljeća. Crkva je ponovno otvorena 2017. godine nakon restauracije koja je stajala gotovo 1,8 milijuna dolara. Još je veći kuriozitet kako je Napulj u zapravo mnogo boljoj poziciji od Rima, u kojem se prošle godine otvorilo sto vrtača, u usporedbi s njih “samo” 20 koje su se otvorile u Napulju. I u Rimu, kao i u Napulju, razlog su kavitacije ispod tla. Rim je, navode stručnjaci, građen na pjeskovitom i lako erodirajućem tlu, što potencira problem. Gotovo paradoksalno, vrtače nisu uvijek uzrok problema, nego mogu biti i izvor otkrića.
Sto mil. eura za svaku fazu
Tako se u travnju otvorilo tlo odmah ispred Pantheona, a u otvoru je otkriveno sedam ploha koje su bile dijelom nekadašnjeg pločnika po kojemu su Rimljani hodali između 27. i 25. g. pr. Kr. Sretna je okolnost da projekt obnove središta Napulja financira Europska unija, a riječ je o naporu da se, među ostalim, spase i crkve od eventualnog propadanja zbog vrtača. Do sada se kao rezultat ovog projekta ponovno otvorilo nekoliko crkava poput Santi Cosma e Damiano ai Banchi Nuovi, koja je sagrađena u 17. stoljeću, a do tada je desetljećima bila zatvorena zbog opasnosti od daljnjeg propadanja. Taj europski projekt traje od 2007. godine te je sada u tijeku druga faza koja je predviđena do 2022. Za svaku fazu izdvojeno je sto milijuna eura, većinom iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Ima boga!