Neće malobrojni borci iz BiH ugroziti mir u svijetu, ali mogli bi drugi, kudikamo brojniji radikali

U intervjuu za Večernji list bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović govorio je o islamskom radikalizmu, odnosima s Miloradom Dodikom, Fahrudinom Radončićem, uspostavi nove vlasti u BiH, položaju Hrvata, o europskom putu BiH... Ovaj intervju rađen je nakon terorističkog napada u Parizu koji je šokirao cijeli svijet. Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i u priopćenju i u razgovoru s diplomatima osudio je brutalan teroristički napad. Izrazio je suosjećanje s francuskim narodom.

Također, sva trojica članova Predsjedništva ocijenila su u svojoj reakciji odmah nakon napada kako nije riječ samo o napadu na redakciju lista “Charlie Hebdo”, niti samo na Francusku, nego na čitav slobodni i demokratski svijet kao i napad na slobodu izražavanja, što Predsjedništvo BiH najoštrije osuđuje. Koliki je strah da se događaji iz svijeta ne prenesu na BiH vidljivo je i iz odluke da se odmah nakon Pariza uvedu povećane mjere sigurnosti.

:: Je li prenaglašen strah od islamskog radikalizma i boraca iz BiH za mir u svijetu?

Neće malobrojni borci iz BiH ugroziti mir u svijetu, ali bi to mogli učiniti drugi, daleko brojniji radikali diljem svijeta. Spremnost nekih koji sebe nazivaju muslimanima da olako ubijaju druge ljude, da vrše teška nasilja nad civilima, ženama, djecom zaprepašćujuća je. I nanijet će najveće štete golemoj većini mirnih, dobronamjernih muslimana, pa i samoj vjeri koju fanatici kompromitiraju nasiljem. Napad na ljudski život i dostojanstvo napad je na Božje stvaranje i vrijednosti koje je On uspostavio, pobuna protiv Boga, negacija svake istinske vjere.

:: BiH već godinama stagnira na europskom putu. Koliko su realna očekivanja da će nova europska inicijativa pomaknuti stvari s mrtve točke?

Šanse su realne, a optimizam podupiru dvije činjenice. Prva je da postoji nacionalni konsenzus da ovako dalje ne može, da sve nas, bez izuzetka, zastoj previše košta. Svjesni su toga i građani iz sve tri etničke skupine, svjesni su toga i političari. Zbog toga, dva desetljeća nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, konačno imamo kritičnu masu političara u Republici Srpskoj koja je spremna na punu suradnju, na prestanak neproduktivne, konfliktne retorike, spremna se fokusirati na ekonomske teme, napraviti kompromise i iskorake na euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine. Druga ohrabrujuća činjenica je da imamo elastičniji pristup Europske unije, spremnost na promjenu redoslijeda prioriteta kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Ne inzistira se na implementaciji teško rješive presude “Sejdić-Finci protiv Bosne i Hercegovine” kao preduvjetu za sve ostale uvjete, fokus se stavlja na socijalno-ekonomske teme.

:: Milorad Dodik već poručuje kako mu je neprihvatljivo ono što je Predsjedništvo BiH usuglasilo iako je riječ o načelnoj izjavi, odnosno spremnosti da se provode reforme.

Milorad Dodik nastavlja s iracionalnom politikom koja nas je dovela do ovakvog zastoja, a njega i SNSD do gubitka pozicije na državnom nivou. Ne vjerujem da će ga koalicijski partneri još dugo pratiti u štetnom, konfliktnom odnosu koji će ga neumitno sukobiti s Europskom unijom. Nespremnost da se prihvate, odnosno reafirmiraju odavno prihvaćena načela Dodika će staviti u veoma neugodnu poziciju u odnosu na međunarodni faktor. Dodik će se uvjeriti da ne može bez države Bosne i Hercegovine, bez Europske unije, bez kredita MMF-a itd.

:: Je li ovo prva potvrda najave da će Dodik učiniti sve kako bi opstruirao vlast na državnoj razini iz koje je izguran, najviše voljom vas i gospodina Komšića?

Izguran je svojim destruktivnim odnosom koji je trajao osam godina, poigravanjem s međunarodnom zajednicom i s izvanredno važnim pitanjima za građane Bosne i Hercegovine. Duga je lista zakona koje je Bosna i Hercegovina morala usvojiti na europskom putu, koje je predlagalo Vijeće ministara u kojem su sjedili ministri iz SNSD-a, a zatim su odbijani mehanizmom “entitetskog glasanja” od strane parlamentaraca iz tog istog SNSD-a. Dodik će pokušati nastaviti s opstrukcijama, ali će time dovesti do ekonomskog kolapsa Republiku Srpsku pa će dobiti odgovor koalicijskih partnera, a vjerojatno i naroda.

:: Očekujete li konkretne reakcije SAD-a i EU? Nije tajna da oni blagonaklono gledaju na Dodikovo isključivanje iz državne vlasti.

Očekujem. Republika Srpska je prezadužena i ne može funkcionirati bez investicija i kredita koji dolaze sa Zapada. Dodik to pokušava kompenzirati kreditima iz Rusije, ali ne vjerujem da će mu to poći za rukom.

:: Prelamaju li se odnosi Zapada i Rusije preko Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske?

Naravno da se prelamaju, u BiH posebno, jer je dio stanovništva i političkog establišmenta sklon Putinu i Rusiji.

:: Može li BiH biti kolateralna šteta tog sukoba?

BiH nije na periferiji Europe, već u srcu tog kontinenta, “opkoljena” je Europskom unijom. Zapad će u sljedećem desetljeću odmjeravati snagu s Rusijom i sasvim je jasno tko će nadjačati u tom odmjeravanju, jer Zapad je ekonomski i tehnološki višestruko nadmoćan. BiH nema alternativu, nije u Aziji, njezin put je euroatlantski, samo je pitanje kojom brzinom i s kakvim krizama i zastojima će na tom putu napredovati.

:: Politički oponenti u Sarajevu prigovaraju vam nedvojbenu blisku povezanost s turskim predsjednikom Erdoğanom. Zašto dio Hrvata i Srba ne gleda na te veze sa simpatijama?

Vjerojatno je riječ o atavističkim refleksima uzrokovanim višestoljetnom vladavinom Otomana nad Balkanom. Jer reakcije su zaista pretjerane i neutemeljene. Ali o tome bi više mogli reći oni koji, kako rekoste, ne gledaju sa simpatijama na moje prijateljstvo sa Erdoğanom. Ja se trudim dobiti podršku i pomoć za Bosnu i Hercegovinu gdje god to mogu, a od prijatelja iz Turske smo dobili sasvim konkretnu i mjerljivu pomoć. Turska investira u BiH, podržava nas ekonomski, otvorila je svoje tržište za BiH proizvode. Snažno nas podržava i u našim aspiracijama k članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

:: Među onima koji vas najviše kritiziraju po intenzitetu se najviše izdvaja Fahrudin Radončić. Je li moguća vaša politička pomirba? Programski i ideološki bi trebala biti bliža Radončiću nego Komšiću koji se deklarira kao izrazito lijeva stranka.

Za suradnju je potrebno dvoje, a za konflikt je dovoljan jedan. Dakle, dovoljan je Radončić. On, odnosno mediji u njegovu vlasništvu, u posljednjih nekoliko godina o meni su plasirali nevjerojatne količine neistina i diskvalifikacija. Prije mene na istovjetan se način obračunavao s drugim rivalima, s Tihićem, Silajdžićem, Bičakčićem, Brankovićem, Oručevićem itd. Naravno, intenzitet napada prema meni je najjači jer je doživio niz poraza u natjecanju sa mnom. Radončić je talac svog mentalnog sklopa i ne vjerujem da je u stanju promijeniti se. A što se tiče DF-a, “lijevih” i “desnih” u BiH, tu su se granice gotovo izbrisale. SDA se ponaša kao socijaldemokratska stranka, SNSD kao ultranacionalistička. Lideri gotovo svih bitnih političkih stranaka u BiH, uključujući i nacionalne, bili su aktivni članovi Saveza komunista. SDA i SDS ponovno surađuju, a Titovi partizani odvojeno obilježavaju bitke na Neretvi, Sutjesci...

:: Smatram da netko tko se bavi politikom mora biti pragmatičan, odnosno nema pravo donositi odluke o koalicijama na temelju simpatija i animoziteta. Jednostavno, riječ je o odgovornosti prema biračima. Stječe se dojam da je to bio jedan od važnijih argumenata u sklapanju koalicija.

Naravno da odgovorni političari moraju biti pragmatični i da se osobni animoziteti moraju pokušati prevladati zbog nacionalnog interesa. Ali Radončić je mogućnost suradnje sa SDA javno odbacio.

:: Dogovorena je vlast sa SDA i HDZ-om BiH s nestabilnim Komšićevim DF-om i s krhkom većinom iz RS. Politički analitičari sumnjaju da ona ne može biti stabilna i izdržati četiri godine. Koje su vaše procjene?

Izdržat ćemo, SDA će to uvezivati dok ne počne funkcionirati. Zasad ima ispada, nema dovoljno komunikacije jer DF tek dobiva fizionomiju i organizaciju. Uvjeren sam da će to biti konstruktivna i korisna politička snaga. Željko je ispravan čovjek i iskusan političar, i ta će stranka s vremenom sve više nalikovati na njega. Što se tiče ostalih, svi bi trebali raditi ono što je u interesu glasača koje predstavljaju, a to je sigurno mir, stabilnost, ubrzanje reformi, ekonomska obnova. Što je, uostalom, alternativa tome? Nastavak borbe za postizanje ratnih ciljeva mirnodopskim sredstvima? Nema ništa od toga, svjesni su toga i Bosić, i Čović, i Ivanić, i Čavić. Partikularni interesi se mogu postići postizanjem zajedničkog, državnog interesa.

:: Kada očekujete potpunu uspostavu vlasti u BiH na svim razinama?

Realno je da sve bude kompletirano do sredine veljače. Prije nekoliko su dana, konačno, stvorene temeljne pretpostavke za formiranje strukture nove vlasti, završeno je imenovanje zastupnika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Taj dom imenuje predsjednika Federacije BiH i njegove zamjenike, koji zatim imenuju mandatara Vlade Federacije BiH. Taj dom također imenuje i zastupnike u Domu naroda na državnom nivou tako da se zatvara proces formiranje Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Imamo par dana žalbenih rokova, tako da očekujem da se imenovanje mandatara Vijeća ministara i mandatara Vlade Federacije BiH dogodi krajem idućeg tjedna.

:: Što mora biti prvi zadatak nove vlasti i jeste li vi i SDA izvukli pouke iz pogreški u protekle četiri godine?

Prioriteti su definirani sporazumima koje smo potpisali s DF-om i Savezom za promjene, a zatim i s HDZ-om i DF-om. To je prestanak konflikta i retorike koja destabilizira državu, pomirenje i jednakopravnost naroda i građana, iskrena i posvećena suradnja na pokretanju zemlje iz reformskog zastoja, obnova privrede, intenzivno zapošljavanje itd. Prvi prioritet su socio-ekonomske mjere, zapošljavanje, prestanak rastrošnosti, briga o siromašnim.

:: Hoće li u vlasti biti mjesta za neke od najbližih suradnika Sulejmana Tihića koji se nakon njegove smrti prilično pribojavaju marginaliziranja?

Moji prvi suradnici su neki od onih na koje se i predsjednik Tihić najviše oslanjao. To su ljudi koji imaju izraženu odgovornost prije svega prema stranci, legalisti koji podržavaju lidera. Podržavali su predsjednika SDA, sad podržavaju njegova nasljednika. Nitko tko je sposoban i privržen stranci nije i neće biti odstranjen zato što nije podržavao mene na nekom davnom kongresu, to je već sasvim jasno. Pokazali su to i nedavni izbori, liste su bile izbalansirane, bilo je tu barem pedeset posto onih koji svojedobno nisu bili na mojoj strani. A liste su i otvorene tako da je narod birao i preferirao, a time odredio i koliko je tko “težak”. I u državi i u stranci.

:: Koliko je realna opasnost od masovnih socijalnih prosvjeda u BiH?

Realna je opasnost od socijalnih protesta na cijelom Balkanu. Teškog života, nezaposlenosti i nezadovoljstva ima svuda. Demonstracije pogađaju i uređene države poput SAD-a, Brazila, Turske koja je doživjela ekonomski bum u posljednjem desetljeću. Uvjeren sam da će novoformirane vlade na raznim nivoima BiH u prvih stotinu dana otvoriti perspektivu i da će se ukazati svjetlo na kraju tunela. To će smiriti nezadovoljstvo i pružiti nam šansu da u ovom mandatu napravimo ekonomski preokret.

:: Odnosi Bošnjaka i Hrvata u BiH daleko su od idealnih. Čini se kako je puno uzajamnog nepovjerenja. Možete li i što vi i Čović uraditi kako bi se to promijenilo?

Vjerujem da možemo, obojica smo veoma iskusni, dobro poznajemo odnose dvaju naroda i genezu problema. Spremni smo na suradnju i kompromise, imamo dobru komunikaciju.

:: Mogu li međunacionalni odnosi Hrvata i Bošnjaka u Hrvatskoj biti putokaz ili barem pomoć u relaksiranju međunacionalnih odnosa u BiH?

Teško. U Hrvatskoj su Bošnjaci manjina, u BiH su Hrvati konstitutivni narod.

:: Bh. Hrvati su i na proteklim izborima, poput Sjeverne Koreje, gotovo plebiscitarnu potporu dali Čoviću i HDZ-u BiH koji otvoreno ističu neravnopravan nacionalni. I to govori o Izbornom zakonu koji im onemogućuje demokratiziranje jer od straha od majorizacije homogeniziraju se oko jedne stranke. Kako popraviti taj položaj pa i sam osjećaj kod Hrvata da su u podređenom statusu u odnosu na Bošnjake i Srbe?

Taj osjećaj je pretjeran, Hrvati su ravnopravan narod u BiH. Premda su trostruko malobrojniji od druga dva naroda, imaju jednak broj ministara u Vijeću ministara, jednak broj generala u Oružanim snagama, udio u Vladi Federacije BiH iznad nacionalne proporcije, tako je i s direktorskim pozicijama u različitim agencijama i javnim poduzećima. Hrvati vladaju financijskim sektorom u BiH, osobito u Federaciji. Potrebno je kreirati dodatne mehanizme koji će Hrvatima garantirati da im drugi, brojniji, ne mogu birati predstavnike. Osim toga, osigurati ravnopravnost svih etničkih skupina i građana na nivou entiteta i države, donijeti i primijeniti zakone o nediskriminaciji, osigurati jednak pristup pravima. Recimo Bošnjacima i Srbima na nivou kantona i općina u kojim su oni malobrojniji, u kojima Hrvati dominiraju.

:: Pitanje BiH i položaj Hrvata u BiH rijetka su, a možda i jedina pitanja oko kojih se vodeće stranke u Hrvatskoj – HDZ i SDP slažu. Kako vi gledate na politiku Hrvatske prema BiH?

U principu to je korektna politika koja nije jednostrana kako je to znala biti ranije. Tom jednostranošću učinjena je medvjeđa usluga bosanskohercegovačkim Hrvatima koji su imali elitnu poziciju u BiH dok nisu uvedeni u separatističke projekte i nepotrebni sukob s Bošnjacima.

>>Izetbegović ruši savezništvo s HDZ-om da izbaci Dodika iz vlasti

>>'Hrvatima ne damo poseban entitet, izbornu jedinicu i televizijski kanal'

>>'Hrvati će morati prihvatiti da neće dobiti treći entitet u BiH'