Premijer Milanović ručao u pučkoj kuhinji

Tijekom obilaska uspješnih tvrtki u Cerni i Županji, koje zapošljavaju, među ostalima, i mlade osobe zaposlene na osnovi mjera Vlade RH, premijer RH Zoran Milanović saznao je i za vijest da je poslije više uzastopnih kvartala pada BDP-a Hrvatska u proteklom kvartalu konačno zabilježila rast BDP-a. – Zadovoljan sam jer je na trulim temeljima jako teško bilo što graditi. Poslije kvartala stagnacije svi pokazatelji su pozitivni, a nakon dva kvartala znat ćemo jesmo li izašli iz recesije. Dobro je što raste i osobna potrošnja. Naime, mi već neko vrijeme imamo rast proizvodnje i izvoza, ali to nije bilo dovoljno jer nam je trebao i porast osobne potrošnje. Sada moramo biti pametni i dalje pametno ulagati, a ne graditi 70 tisuća stanova koje nemamo kome prodati, rekao je Milanović. Dodao je da je pozitivni BDP rezultat rada Vlade i njenih mjera te da se on nikako nije dogodio slučajno. Tvrdi da svi pokazatelji i u prva dva mjeseca ove godine govore kako Hrvatska ima pravo na čvrsti optimizam. Na upit novinara o kritikama Bruxellesa, Milanović je rekao kako će Vlada nastaviti s daljnjim reformama, ali ne tako da se sve razbije i uništi.

– Nećemo nikada biti Grčka jer nismo u takvom stanju. Neću nikada dopustiti da budemo kao Grčka. Nastavit ćemo raditi kao i u prethodne tri godine s reformama javnog sektora i poduzeća. Efektivno ja vodim Vladu jednu i pol godinu jer smo u prvih godinu i pol bili pod monitoringom kada nam je manevarski prostor bio puno manji. Idemo polako prema deficitu od tri posto, a da se ponašamo odgovorno i razumno, pokazuju i uštede od gotovo tri milijarde kuna u proračunu – rekao je Milanović.

Premijer je progovorio i o mogućem datumu parlamentarnih izbora ističući kako će parlamentarna većina odlučiti o njihovu datumu održavanja. Dodao je kako Vlada RH radi i da se rezultati njezinoga rada vide, ali i da ne očekuje od svih da progledaju. Kazao je i kako se suočavaju s različitim otporima i opstrukcijama te kako bi volio da ima jaku oporbu koja bi ga zasipala prijedlozima, zakonskim rješenjima i normalnim kritikama.

– Nažalost, toga u Hrvatskoj nema – istaknuo je Milanović. Dodao je i da se Vlada na razne načine bori za bolji socijalni status ljudi, otpis dugova najsiromašnijima...

– Jedna od prvih stvari koje sam napravio kao premijer bila je ta da sam osujetio plan po kojem se Hrvatska trebala premrežiti mrežom privatnih ovrhovoditelja, odnosno, mrežom privatnih šerifa koji bi privatizirali deložacije i išli okolo jer su tu vidjeli mogućnost zarade. Nas je dočekao čak i zakon o tome od stranke koja je prije nas obnašala vlast – kazao je Milanović. Bilo je riječi i o budućnosti autocesta, za koje je premijer rekao kako državu zagušuju ogromnim kamatama te da je i to na određen način dužničko ropstvo. Rekao je kako se razmišlja o mogućnosti da hrvatski mirovinski fondovi uđu u vlasništvo društva sa 51 posto udjela, dok bi ostatak udjela imala država, kao i građani ako su zainteresirani za to.

– Idemo se rješavati dugova zbog raznoraznih farbanja tunela, stanova... To nas je koštalo, a za to nije nitko odgovarao – istaknuo je Milanović.

Na upit novinara, a slijedom zahtjeva predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, tko će ići na sjednice Europskog vijeća, rekao je da nije čuo što je rečeno ali, prema onome što mu je preneseno, misli da predsjednica ipak nije tako rekla. Tijekom posjete Cerni i Županji premijer je, zajedno s ministrom Mirandom Mrsićem, posjetio tvrtke Nexus i Same Deutz Fahre Žetelice. Obje su tvrtke uspješne i većinu svojih proizvoda izvoze.

– Dojmovi poslije svega viđenoga su sjajni, Zadovoljan sam jer su mladi ljudi pronašli posao. Do toga su dovele mjere Vlade za stručnim usavršavanjem bez zasnivanja radnoga odnosa. Da nije bilo njih, vjerojatno ni oni ne bi dobili posao. Nastavit ćemo i dalje s tim projektom, a sada na raspolaganju imamo i sredstva iz EU – rekao je Milanović. Za tu mjeru ove godine osigurano je 1,2 milijarde kuna, od čega 600 milijuna kuna osigurava EU. U sklopu te mjere uvedena je i mjera oslobađanja od bruto dva, u trajanju od pet godina, za poslodavca koji zaposli mladu osobu na neodređeno vrijeme. Ta nova mjera dovela je da je već 500 mladih osoba dobilo ugovore na neodređeno vrijeme.