Neću biti prepreka ujedinjenju dvaju HDZ-a

MOSTAR - O čemu se mjesecima šuškalo, prošlog tjedna se i dogodilo. Nakon političkih, osobnih antagonizama, predsjednika HDZ-a 1990. dr. Božu Ljubića i predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čović uspio za stol dovesti predsjednik HDZ-a RH i premijer RH dr. Ivo Sander. Famozni sarajevski dogovor, o kojem će se dugo govoriti, ustavne promjene, povod su  razgovora s predsjednikom HDZ-a 1990. dr. Božom Ljubićem.

- U Sarajevu su održana dva bilateralna sastanaka, prvo između mene i  premijera Sandera, a potom Sanadera i Čovića, da bi kasnije održali i trilateralni sastanak, na kojem smo nas trojica razgovarali o uspostavi tješnje suradnje između dvije najjače hrvatske stranke u BiH, na zastupanju strateških interesa Hrvata i uopće strateških interesa BiH. Ja sam jasno rekao i premijeru Sanaderu, a želim reći i javnosti,  da ja zagovaram suradnju s HDZ-om BiH. Moram reći da je kontakata s njima bilo, ali, na žalost, nije bilo prave suradnje. Ona je moguća samo na jasnim načelima, a za nas su to u prvom redu zaštita jednakopravnosti i suverenosti hrvatskog naroda u BiH i iskrenog ravnopravnog odnosa u toj suradnji. U tom kontekstu istaknuo sam da je nužno postizanje konsenzusa, u prvom redu glede ustavnih reformi, što je bila glavna razlika u prošlosti među dvjema  strankama.  

VL: Čelnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. posvadili su upravo zbog različita pristupa ustavnim promjenama u BiH, a programski ciljevi su im potpuno isti. Je li zato suradnja moguća?  
LJUBIĆ: Ustavne promjene su upravo glavni test naše suradnje. Naše stranačko Predsjedništvo danas je na sjednici, održanoj u Jajcu, odlučilo da ne odstupamo od načela i zahtjeva koja smo zastupali tijekom izrade i pokušaja prihvaćanja lanjskoga “travanjskog paketa” ustavnih promjena. Smatramo da prošlogodišnji travanjski paket ustavnih promjena ne zadovoljava ciljeve funkcionalne BiH, a hrvatsku poziciju ugrožava, smanjuje je do razine nacionalne manjine. To ne želimo prihvatiti.

VL: Što će biti ako HDZ BiH ostane na lanjskim načelima i prihvati koncept ustavnih promjena koji HDZ 1990. osporava?
LJUBIĆ: Držim da je glavni rezultat trilateralnog sastanka u Sarajevu upravo dogovor da u razgovore o ustavnim promjenama uđemo s usklađenim stajalištima i zajednički ih zastupamo. Predložit ću predsjednicima ostalih dviju hrvatskih koalicija D. Čoviću i Z. Jurišiću da zajednički organiziramo sastanak s predsjednicima ostalih parlamentarnih hrvatskih stranaka. Na načelima i usklađenim stajalištima koje su potpisali predsjednici većine parlamentarnih stranaka u listopadu prošle godine postigli bismo konsenzus u provođenju i sadržaju ustavne reforme.  

VL: Je li taj sastanak zakasnio s obzirom na to što se nastavak ustavne reforme najavljuje već za ovaj mjesec?  
LJUBIĆ: Iz izjava i u razgovorima s predstavnicima međunarodne zajednice (OHR, Vijeće Europe, EU veleposlanici zemalja članica Vijeća za implementaciju mira) jasno je da pregovori o ustavnim promjenama ponovno kreću, možda već u travnju.  Zbog toga je nužno  postizanje što prije svehrvatskog dogovora  u tome  jer ako Hrvati imaju zajedničko stajalište  i dosljedno ga zastupaju nitko nam ništa ne može nametnuti.  

VL: Vratimo se na priču o ujedinjenju HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Jeste li se o čemu važnom dogovorili na sastanku sa Sanaderom?  
Ljubić: Strateški nacionalni i politički ciljevi isti su nam, nadam se, a sada je potrebna suradnja na njihovu ostvarenju. Mi smo se institucionalno organizirali kao HDZ 1990. u travnju prošle godine jer smo smatrali da do tada naša zajednička stranka HDZ BiH ne zastupa te strateške ciljeve na pravi način. Ušli smo u političku utakmicu čiji je rezultat poznat i, mislim, pozitivan i za BiH i za hrvatski narod. Uspjeli smo zaustaviti ustavne promjene štetne i za BiH i za hrvatski narod. Mobilizirali smo hrvatsko biračko tijelo koje je na izbore izišlo u mnogo većem postotku nego na prijašnjim izborima i temeljem toga Hrvati u Parlamentu BiH imaju više zastupnika nego što bi imali da je izlazak bio kao prije. Ostavili smo otvorena vrata HDZ-u za članstvo u EPP-u. Jedini je negativni ishod izbor člana Predsjedništva jer nije izraz hrvatske političke volje, međutim, s obzirom na Ustav bilo je samo pitanje vremena kad će se to dogoditi i koja će bošnjačka stranka to iskoristiti. Bilo je i nesporazuma i teških riječi koje sam ja sam spreman zaboraviti. Ispred nas su sudbonosne odluke koje će BiH i hrvatsku poziciju u njoj definirati za niz godina. Moramo u djelovanju postići sinergiju, djelovati zajednički u istom smjeru, po mogućnosti konvergirati u  djelovanju i, daj, Bože, da se na zdravim načelima koja su nas vodila prilikom utemeljenja zajedničke stranke, a to je demokracija, osobna i narodna sloboda, ujedine dva HDZ-a.

VL: Pretpostavljam da ujedinjenje nije realno očekivati ni za nekoliko mjeseci?
LJUBIĆ: Ujedinjenje nije mehanički proces niti to može biti plod dogovora dvojice ili trojice. To mora biti plod sazrijevanja i moraju to podržati obje stranačke infrastrukture.

VL: Kakvo je raspoloženje u stranačkoj bazi? Pozdravlja li ili kritizira članstvo HDZ-a 1990. ujedinjenje s HDZ-om BiH?
LJUBIĆ: Svi dobronamjerni članovi oba HDZ-a pozdravljaju proces dogovora. Neki traže više informacije, neki su rezervirani, neki zabrinuti. Mi kao stranka nastavljamo djelovati, nastavljamo s konstituiranjem vlasti tamo gdje ona nije konstituirana, nastavljamo sa stranačkim aktivnostima, ali nastavljamo razgovore s HDZ-om BiH, s kojim želimo postići dogovor o strateškim pitanjima u BiH.

VL: Hipotetično pitanje - ujedine li se stranke koje će se ime odabrati?
LJUBIĆ: To je marginalno pitanje u ovom trenutku. Sada se treba fokusirati na bit, a to je demokracija, jednakopravnost i suverenost hrvatskog naroda u europskoj BiH. Stoga je potrebno u politiku privući mlade i kreativne snage.  Mi smo se nakon sastanka sreli i s tajnikom Europske pučke stranke, koja također podržava suradnju jer nakon suspenzije HDZ-a BiH. Hrvati iz BiH su jedini koji nemaju svoje predstavnike u članstvu Europske pučke stranke. Dogovor koji smo postigli otvara ponovno mogućnost hrvatskog glasa u Bruxellesu.

VL: Kakvo je stajalište vaših koalicijskih partnera u vezi s najavom suradnje ili ujedinjenja stranaka? Neki tvrde da je ujedinjenje uvjetovano glasovima u 11. izbornoj jedinici zbog izbora u Hrvatskoj?  
LJUBIĆ: Dogovor se ne može negativno reflektirati na naše koalicijske partnere. Koncept Hrvatskog zajedništva nikada nisam poimao kao koaliciju pet stranaka. Puno je širi i želimo uključiti što više hrvatskih stranaka. Ostajemo na principima koje smo prije izbora dogovorili s koalicijskim partnerima. Nećemo ih iznevjeriti. Sarajevski sastanak  nikakve veze nema s glasovima u 11. izbornoj jedinici. Sanderova lista će sigurno dobiti potporu Hrvata u BiH što god ja ili dr. Čović rekli ili preporučili. Naravno da ja podržavam listu HDZ-a RH i pozivom svoje birače da je podrže. Nadam se da će to učiniti i dr. Čović.

VL: Hoće li se  ujedinjenje  dvaju HDZ-a odvijati pod političkom paskom HDZ-a RH i predsjednika Sanadera?  
LJUBIĆ: Ne, neće! Sanader želi pomoći i potaknuti nas na razgovor o bitnim pitanjima jer je zabrinut za sudbinu Hrvata, ali i stabilnost BiH. On niti hoće niti treba  vršiti pritiske. Legitimno je da predsjednik jedne sestrinske stranke iz matične države izrazi mišljenje, stajališta i ponudi pomoć. Riječ je o strankama članicama Europske pučke stranke, čiji su predstavnici iz Bruxellesa također izrazili zanimanje za sarajevski sastanak i podržavaju dogovor.

VL: Ujedine li se stranke, Ljubić i Čović konkurirat će za mjesto predsjednika ili će otići?
LJUBIĆ: Ja mogu reći da moja pozicija i ambicije neće biti prepreka ujedinjenju ako se zadovolje osnovna načela demokracije i programa naše stranke. Vjerujem da je isto i s druge strane. Oni koji misle politički ne odlaze iz politike jer politika određuje naše danas i budućnost naših potomaka. Politički se može djelovati na različite načine i s različitih pozicija.  

VL: Vratimo se ustavnim promjenama. Što mislite o najnovijim prijedlozima, od Dodikova prijedloga trećega, hrvatskoga entiteta do prijedloga države bez entiteta, za kakvu se zauzima Silajdžić?
LJUBIĆ: Smatram da se o srednjoj razini vlasti još ne može razgovarati. BiH s dva entiteta  nemoguća je, a ni unitarna BiH, koja se često predstavlja kao građanska. Moguća je BiH s tri federalne jedinice i one ne moraju biti temeljenje isključivo na etničkom principu. Mogu biti multietničke, ali se ne može dogoditi da Hrvati ne budu većina u jednoj od njih. Federacija regija, koju predlaže Biskupska konferencije, ali tako da ni u jednoj nema dominacije jednog naroda nad drugim, također je moguća. I švicarski model je prihvatljiv. Imam osobni stav, ali s njim ne bih izlazio dok ne počnu dogovori. Najbolje bi bilo da se proces odvija u institucijama države uz pomoć međunarodne zajednice.