Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije za kojeg njemačke novine Frankfurter Allgemeine Zeitung tvrde da dolazi očitati bukvicu hrvatskoj Vladi zbog izostanka reformi, jučer je u Bruxellesu dao ekskluzivan intervju za Večernji list. Dombrovskis se danas u Zagrebu sastaje s predstavnicima Vlade, Sabora, poslodavaca i sindikata.
• Koje su glavne poruke koje donosite Hrvatskoj: koliko su veliki rizici pred kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo i čini li hrvatska Vlada dovoljno u smislu reformi?
– Prvo, želio bih naglasiti da se ovaj moj posjet događa u kontekstu Europskog semestra. Namjera je da ja i drugi kolege europski povjerenici posjetimo sve države članice kako bismo raspravljali o ekonomskim izazovima, također o fiskalnim pitanjima, ne samo s Vladom nego i s parlamentom, socijalnim partnerima. Dosad sam posjetio niz zemalja od Njemačke do Malte i sada dolazim u Hrvatsku.
Ekonomski i fiskalni izazovi u Hrvatskoj su takvi da je potrebno puno toga učiniti. Hrvatska je u proceduri (smanjenja) prekomjernog deficita. Naša je prognoza da će ove godine proračunski manjak biti 5,6 posto BDP-a i, pod pretpostavkom da ne bude promjene politike, deficit će biti 5,7 sljedeće godine. Dakle, sigurno je da postoji potreba da se pojačaju fiskalni napori kako bi se javne financije vratile na održiv put. I Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Stoga smo dali niz specifičnih ekonomskih preporuka kako bi se riješile te neravnoteže.
• Vidjeli smo da ste 13. svibnja zaključili da je Vladin nacionalni program reformi dovoljno ambiciozan, no u popratnom dokumentu Komisije izrijekom se kaže da je "razina ambicije ispod očekivane u mnogim područjima". Biste li rekli da Vlada zaista čini dovoljno i ima ambiciozne reforme?
– Kad smo objavili u veljači izvješća o svim državama, Hrvatska je bila jedna od nekoliko država s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. I Komisija je odlučila da u svibnju ponovo procijeni napore u provođenju strukturnih reformi dviju zemalja, Francuske i Hrvatske. I Komisija je došla do zaključka da je nacionalni program reformi, koji je pripremila Hrvatska, dovoljno ambiciozan da se izbjegne pojačanje procedure. Ali, ipak i dalje postoje mnogi makroekonomski izazovi kojima se treba baviti. I treba više učiniti s time u vezi.
• Upravo ovih dana njemački mediji pišu da je EK upozorila Hrvatsku na nedostatak reformi i užasnu ekonomsku situaciju te da Vi dolazite u Hrvatskoj kako biste Vladi očitali lekciju. Dolazite li očitati lekciju?
– Zaista ne mogu pratiti sve različite interpretacije, ali sigurno se ne slažem s ovom interpretacijom. Kao što sam rekao, namjera nam je posjetiti sve države EU i raspravljati o ekonomskim izazovima. Nikako ne dolazimo u države da bismo im očitali lekciju. Nadam se vrlo otvorenom, konstruktivnom dijalogu s hrvatskim vlastima, a također sa socijalnim partnerima.
• Ali vidjeli smo u Komisijinoj analizi da prošlogodišnje ekonomske preporuke za Hrvatsku nisu baš primijenjene. "Ograničen napredak" je ocjena za ispunjavanje 5 od njih 8, a samo je jedna sasvim ispunjena. Je li to dobar rezultat Vlade?
– Naravno, vidimo da se dogodio ograničen napredak u Hrvatskoj. Stoga ponavljamo neke od preporuka i ove godine. Ali moramo reći da, kad gledamo širu sliku, stopa primjene specifičnih preporuka za sve zemlje je relativno niska. U EU je nešto više od polovice preporuka imalo barem neki napredak. Što znači da sigurno možemo bolje. I sada u ovom Europskom semestru tražimo načine kako popraviti stopu primjene, pa tako i u Hrvatskoj.
• Ali kad gledate hrvatski rezultat, biste li rekli da je hrvatska Vlada mogla učiniti više?
– Hrvatska, ali ne samo hrvatska, Vlada je mogla učiniti više. Važno je sagledati stvar u široj slici. Stopa primjene preporuka je relativno niska, generalno. A stopa primjene u Hrvatskoj je čak i ispod prosjeka EU. Dakle, ima potencijala za poboljšanje tog posla. Vjerujemo da je to potrebno hrvatskom gospodarstvu jer vidimo da je oporavak vrlo spor. Hrvatske stope gospodarskog rasta su prilično ispod prosjeka EU, proračunski deficit je visok, javni dug raste, dakle to su izazovi koje treba rješavati. A mislim da je i u najboljem interesu Hrvatske da svoje gospodarstvo usmjeri prema održivom rastu i stvaranju radnih mjesta.
• Upravo to što ste naveli, to su sve problemi koje i Grčka ima. Šest godina recesije, kao i Hrvatska, visok javni dug, nikakav ili sićušan oporavak… To je razlog zašto neki njemački mediji uspoređuju Grčku s Hrvatskom i kažu da objema zemljama prijeti "državni bankrot". Je li ta usporedba točna?
- Ne bih povlačio takve usporedbe. Prvo, Hrvatska financira svoj dug na tržištu, ne nalazi se u programu međunarodne pomoći kao Grčka. Hrvatski javni dug raste i to je zabrinjavajuće ali još uvijek je gotovo dvaput manji nego grčki. A i kad gledamo strukturne izazove u gospodarstvu Grčke i Hrvatske, oni su različiti. Ne zalažem se za pojednostavljena rješenja, ali također nema mjesta ni popustljivosti. Postoje ozbiljne stvari, i na fiskalnoj i na makroekonomskoj strani, koje treba riješiti i upravo ću o tome sutra razgovarati s hrvatskim vlastima.
• Jedna od novih ekonomskih preporuka Komisije kaže da bi Hrvatska trebala uvesti porez na nekretnine. Hrvatska Vlada javno govori da nema namjeru to učiniti. Zabrinjava li Vas to? Naime, čini se da će prva ovogodišnja preporuka biti prekršena, već sad.
– Kao prvo, to je druga preporuka, no nije u tome poanta. Što se tiče poreza na nekretnine, u Hrvatskoj je odrađen neki pripremni posao kako bi se išlo u smjeru tog poreza. Uključujući katastarski registar itd. (…) Ali ta preporuka je u skladu s općenitim pristupom Komisije, u kojemu preporučujemo državama da prebace porezni teret s rada, posebno slabije plaćenog rada, na druge porezne osnovice koje imaju manje utjecaja na rast, kao što je potrošnja, nekretnine, kapital. U slučaju Hrvatske zaista mislimo da bi porez na nekretnine bio prvi pomak u poreznom rasterećenju rada. Jer sada ne postoji porez na nekretnine u Hrvatskoj, dok u gotovo svim drugim državama EU postoji.
• Ali što će se dogoditi ako Vlada odbije poslušati tu preporuku?
– Najprije bih želio čuti od hrvatskih vlasti. Sutra će za to biti prilika. Potom ću moći dalje komentirati.
• Čini se da staro pravilo, prema kojemu nove države članice EU imaju rast i investicije odmah po ulasku, više ne funkcionira, barem ne u slučaju Hrvatske?
– Postoje dvije znatne razlike. Kad je 10 novih država ušlo u EU 2004. to se dogodilo u vrijeme procvata globalne i europske ekonomije. Bilo je jednostavnije privući strane investicije nego sad. Sad osjećamo posljedice ozbiljne financijske i ekonomske krize, suočeni smo s opasnošću od vrlo sporog oporavka i vrlo sporog stvaranja radnih mjesta. Ono što vidimo jest da se razina investicija, koje su opale tijekom krize, nije zapravo oporavila. Zato je Komisija predložila poseban program stimulacije investicija, kao što je poznati Junckerov plan, paket vrijedan 315 milijardi eura. Upravo je danas postignut dogovor o osnivanju tog fonda. Ali generalno govoreći danas je teže privući investicije, i to ne vrijedi samo za nove države članice, nego za cijelu EU. Drugi razlog je više specifičan za Hrvatsku. Ako gledate indikatore poslovnog okruženja, vidimo da mnoge stvari u poslovnom okruženju (parafiskalni nameti, predvidljivost okruženja, fragmentacija različitih razina vlasti…) trebaju biti poboljšane. Naše preporuke idu u tom smjeru. To će biti važan element za povećanje stranih investicija u Hrvatskoj.
• Prije dolaska u Komisiju bili ste premijer Latvije i Vaš mandat se smatra uspješnim primjerom politike štednje. Rezali ste državnu upravu i rashode, doveli zemlju do oporavka i visokih stopa rasta. Postoje li neke lekcije iz Latvije koje Hrvatska može primijeniti?
– Uvijek kažem da nema jednog jedinog rješenja za različite probleme. Treba gledati specifične izazove u različitim državama. Ali jedna lekcija iz Latvije jest da, ako postoji potreba za (fiskalnom) prilagodbom, onda treba djelovati brzo, napraviti potrebnu prilagodbu, obnoviti financijsku stabilnost i s njom onda dolazi povratak gospodarskom rastu. Upravo smo to učinili u Latviji. Velik dio prilagodbe proveli smo već tijekom krize, posebno 2009., i rezultat je bio taj da smo uspjeli obnoviti financijsku stabilnost i već u drugoj polovici 2010. vratili smo se rastu. I nekoliko godina smo najbrže rastuće gospodarstvo u EU.
• Analitičari kažu Hrvatska pati od prevelike državne uprave. Biste li na temelju latvijskog iskustva preporučili velike rezove u tom smjeru?
– Oprezan sam u zagovaranju jednog rješenja koje je dobro za sve. Treba znati da je 2008. i 2009. bila globalna financijska kriza, Latvija je također bila u krizi i odsječena s financijskih tržišta, dakle situacija je bila potpuno drukčija nego sada u Hrvatskoj. Sada je puno likvidnosti, zemlje se mogu financirati po niskim kamatnim stopama, dakle potpuno drukčija situacija. Ali u svakom slučaju je jasno da, ako Hrvatska ima proračunski deficit od 5,6 posto BDP-a, treba puno učiniti da ga se smanji na ispod 3 posto, što je kriterij iz Pakta o stabilnosti i rastu. Komisija smatra da to treba učiniti kroz smanjenje rashoda, a ne toliko na strani prihoda.
• Hrvatska je na putu da promaši rok koji joj je EU dala za smanjenje deficita ispod 3 posto. Zabrinjava li Vas to?
– Zabrinjava jer vidimo deficit od 5,6 posto ove i, pod pretpostavkom da ne bude promjene politike, 5,7 posto sljedeće godine. To je jedna od stvari o kojima ću raspravljati sutra s hrvatskim vlastima.
Treba njima početiu djeliti packe, a ne lekcije...