Stacionarna palijativna zdravstvena skrb ubuduće će se, osim u bolnicama, provoditi i u stacionarima domova zdravlja, najavljeno je jučer na tematskoj konferenciji Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) pod predsjedanjem dr. Veljka Đorđevića.
Prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti palijativnu skrb uvodi, uz primarnu i sekundarnu, i na tercijarnu razinu zdravstvene zaštite, objasnila je Sanja Predavec iz Ministarstva zdravlja. Uvodi se koordinacija palijativne skrbi, kako je zacrtano Strateškim planom, koju može provoditi isključivo zdravstvena ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave – dom zdravlja i ustanova za zdravstvenu njegu. U slučaju da u županiji postoji više ustanova, utvrđuje se broj sati rada koordinatora za svaku pojedinu ustanovu unutar broja određenog Mrežom koordinatora.
Izrađen je i prijedlog izmjene Mreže javne zdravstvene službe koja obuhvaća Mrežu koordinatora za palijativnu skrb i Mrežu stacionara doma zdravlja. Standard za uspostavu koordinatora je 1:100.000 stanovnika, a za otoke i ruralna područja može se osigurati dodatni koordinator. Prijedlog Mreže sadrži ukupno 44 koordinatora palijativne skrbi. Mreža stacionara doma zdravlja sadrži ukupno 66 palijativnih postelja u 14 domova zdravlja, koji su prethodno imali posteljne kapacitete (izvanbolničko rodilište ili opći stacionar).
Izradit će se katalog kompetencija u palijativnoj skrbi, a svaki pružatelj usluga palijativne skrbi obvezan je imati završenu edukaciju iz palijativne skrbi.
Palijativna skrb je skrb za neizlječiva bolesnika i članove njegove obitelji, a obuhvaća liječenje totalne boli (psihičke, fizičke, socijalne i duhovne), psihosocijalnu pomoć te kontrolu svih drugih simptoma, a najčešće je potrebna pacijentima s uznapredovalim onkološkim bolestima, s nekim neurološkim bolestima, s kroničnim zatajenjem organa te bolesnicima s uznapredovalom demencijom. Odnosi se na osobe svih životnih dobi.
Blago nama.sve cemo imati osim kfuha.Ludilo