Dok istječu zadnji tjedni ovogodišnje turističke sezone, sezona turističkih sajmova tek se zahuktava. S londonskog World Travel Marketa, unatoč drami oko Brexita, ministar turizma Gari Cappelli vratio se s dobrim vijestima.
U Londonu ste susreli niz kolega iz EU zemalja, jeste li pridobili nove lobiste za hrvatsku inicijativu o osnivanju posebnog fonda za turizam na razini Unije?
- Susreo sam se s više ministara zemalja EU, ali i s albanskim te crnogorskim ministrima turizma. Kolege iz EU se slažu da turizam kao treća industrija u svijetu, iza farmaceutike i naftnog biznisa, mora dobiti jaču poziciju unutar Unije. S kolegicom iz Španjolske sam usuglasio da bi ga možda trebalo pridružiti nekom postojećem odboru. Mogućnosti su razne, budući da je to horizontalan sektor, ali transport je, recimo, dosta logičan izbor. No, forma je manje važna. Najvažnije je da osiguramo nove financijske linije za održiv razvoj u turizmu, gradnju turističke infrastrukture i produljene sezone. Za početak, izborili smo se za prvih 300 milijuna eura iz proračuna EU, koje bi zemlje mogle koristiti za slučaj izvanrednih situacija kao što su izbjeglice na grčkim otocima, prirodne katastrofe i slično. Tim novcem bi se zemlji koja se ne svojom krivnjom nađe u problemu pomoglo da zadrži radna mjesta i premosti kriznu fazu.
Od turističkih velesila još se samo Francuska nije uključila?
- Francuzi su dosad bili neutralni prema ovoj ideji, ali intenzivirat ćemo razgovore.
Prilike će biti i tijekom predsjedanja Europskom unijom, hoće li Ministarstvo turizma imati neku posebnu ulogu tijekom tog razdoblja?
- Da, iskoristit ćemo tu priliku s Hrvatskom turističkom zajednicom za svojevrsno brendiranje naše zemlje. Sudionici će dobiti sve relevantne turističke informacije i suvenire. Tijekom predsjedanja će se održati 160 raznih događanja, a mi ćemo održati tri prezentacije u inozemstvu i dvije kod nas, u Dubrovniku i Osijeku.
Nastavljate forsirati posjete kontinentu?
- Apsolutno, to nam je jedan od prioriteta.
U Londonu ste zatražili od predstavnika Ryanaira da dogodine slijeće i u Osijek, ima li povratnih informacija?
- Razgovaramo da to budu letovi iz Londona dvaput tjedno, a konačan dogovor očekujemo krajem mjeseca. Ryanair nam dovozi najviše gostiju, u 2020. će imati čak 45 ruta prema Hrvatskoj, a za podršku u marketingu i oglašavanju traže tri milijuna eura. O tom iznosu ćemo još pregovarati, ali već sam im jasno rekao da ćemo se bez Osijeka u paketu teško dogovoriti. Na takav način pregovaramo i s drugim avioprijevoznicima. Ne krijemo im da ćemo nagraditi i dodatno poduprijeti sve koji budu spremni letjeti i za Osijek.
Sam Brexit, dojam je iz Londona, ipak neće bitnije pomrsiti konce turističkoj industriji...
- Britanska državna tajnica za turizam uvjerava da će putovanja biti zadnja stvar koje bi se Britanci mogli odreći i ne vidi oko toga velikih problema. Znam za analizu prema kojoj bi, u slučaju Brexita bez dogovora, do 2024. u inozemstvo putovalo pet milijuna Britanaca manje nego sada. Za nas čak ni taj scenarij nije strašan. Dva, tri posto manje gostiju iz zemlje iz koje nam godišnje dolazi 900.000 turista ne može poljuljati sezonu. Za razliku od Španjolske i Portugala, recimo, koje su se već suočile s osekom britanskih gostiju, Hrvatska i dogodine može očekivati stabilnu posjetu s Otoka i vrlo sličnu ovogodišnjoj. S tim da nastojimo povećati broj avio gostiju, jer ostaju desetak dana i dvostruko duže od individualaca.
Ove godine hrvatski je turizam već početkom studenog ostvario dosad nezabilježen rezultat, 20 milijuna noćenja, što nas čeka dogodine?
Da, imamo povijesni rekord, koji se možda nekome nije činio izglednim u srpnju, kad smo se suočili s minusima. Međutim, čak i tada su trendovi i, uostalom, ono što su naši partneri govorili, ukazivali da nema razloga za paniku. I dogodine ćemo imati sličnu situaciju. Doduše, blagdani padaju ranije, pa bi umjesto srpnja problematičan mogao biti drugi dio lipnja. Ali, svaka godina nosi svoje izazove. U 2020. će to, recimo, biti i Europsko nogometno prvenstvo koje može dio Europljana ili zadržati kod kuće ili ih privući u neku od deset zemalja gdje će se utakmice igrati. Pa i naši, domaći gosti, mogli bi umjesto na more, otputovati bodriti Vatrene. Iako, Hrvatska ima adute koji uvijek stoje: prepoznatljiva je, prometno dostupna i iz godine u godinu sve kvalitetnija turistička destinacija. Ove godine je, k tome, i tržište ponešto reguliralo. Svi koji su digli kvalitetu svojih restorana, privatnog smještaja i hotela nisu imali problema s punjenjem, a ostali su se suočili s tim da su prošla vremena u kojima se u turizmu moglo loviti u mutnom i varati gosti cijenama bez pokrića.
Za 2020. najavljujete i milijardu eura novih investicija u 2020., u što će se i pretežito gdje raditi?
- Rekao bih, duž obale, a naročito na jugu. Nadamo se da će Fortnenova uskoro riješiti pitanje Plata pored Dubrovnika, što je investicija na čekanju od čak 450 milijuna kuna. Na Šolti, pak, kreće strateški projekt u kojem se u prvoj fazi s 508 milijuna kuna gradi 100 soba s pet zvjezdica u tridesetak apartmana i bungalova. Toliko će biti izgrađeno i u drugoj fazi, plus marina sa 120 vezova. Inače, u pet godina smo dobili 150 novokategoriziranih hotela, a samo ove godine pedesetak. Investicije najavljuju praktički sve hotelske kuće.
Imam i jedno obično, neministarsko pitanje. Investicije prate više cijene, pa si ponajbolje od jadranskog turizma domaći gost ne može priuštiti, je li to malo tužno?
Pomalo da, ali to je posljedica i specifičnosti strukture smještaja u našoj zemlji. U Italiji, Portugalu, Francuskoj ili Španjolskoj, gdje hoteli čine i 80 posto svih smještajnih kapaciteta, hotelijeri su u izvansezoni prisiljeni osjetno spustiti cijene. Hotelski odmor u lipnju kod njih si onda mogu priuštiti i oni s manjim plaćama nego su hrvatske. Kod nas, s manje od 20 posto kreveta u hotelskom smještaju, hoteli nemaju razloga u pred i posezoni toliko spuštati cijene. Toliko ih je malo da se sobe razgrabe praktički po svakoj cijeni. Ali, u privatnom smještaju, koji raspolaže s čak 600.000 kreveta, može se dobiti kvaliteta slična hotelskoj, a po nižim cijenama.
S 2020. godinom kreće i CRO kartica za poticanje putovanja domaćih gostiju, imate li informacija kako su je poslodavci prihvatili?
Bili su blagonakloni prema tom projektu, ali još nemam informacija u kojoj mjeri će i realizirati mogućnost da zaposlenicima daju tih 2.500 kuna za putovanja unutar zemlje. Sada rješavamo način plaćanja i tehničke detalje, uskoro će i velika kampanja kojom ćemo popularizirati CRO karticu, a dogodine ćemo, uz sve, imati i “Tjedan odmora vrijedan”. Točnije dva tjedna, po jedan u proljeće i jedan u jesen, s popularnim cijenama na domaćim destinacijama.
S prvim danom iduće godine PDV na hranu za ugostitelje pada s 25 na 13 posto, ima li izgleda da se to proširi i na kavu, vino?
- Vlada je stabilizirala financije i stvorila preduvjete za brojna rasterećenja. Uvjeren sam da se u proračunu, nakon dodatnog stabiliziranja, u idućih godinu i za to može naći prostora za to. Hrvatska je postala prepoznatljiva po svojoj gastronomskoj ponudi, danas, recimo, imamo i restorane s Michelinovim zvjezdicama. Vina možda nemamo dovoljno za izvoz, ali itekako imamo da gostu u svakom dijelu naše zemlje ponudimo vrlo kvalitetna lokalna vina. Sve to postaje motiv dolazaka. Nedavno sam se uvjerio i u Istri, gdje su tri manifestacije u istom tjednu, Dani pršuta u Tinjanu, Dani terana i tartufa u Motovunu te, Dani tartufa u Livadama, privukle pedesetak tisuća ljudi. Argument da sniženi PDV dobije i vino, pa eventualno i pivo, svakako je činjenica da gastronomija produžava sezonu, zapošljava i potiče potrošnju, a u konačnici doprinosi i proračunu.
Austrija nagodinu ukida radne dozvole za Hrvate, a Njemačka se otvara i za radnike izvan EU što će biti novi udarac za hrvatski turizam kojem će trebati oko 30.000 stranaca. Odakle ih uvesti?
- Već ove godine je u našem turizmu radilo oko 21.000 stranaca i to su ozbiljni problemi. Imaju ih, naravno, i drugi. S manjkom radne snage se suočava i Španjolska. U Austriji, recimo, već sada su 40 posto turističkog kadra stranci. Osuđeni smo na uvoz radnika, a poslodavci će se morati snalaziti odakle. Krug zemalja se širi, već ove godine smo imali radnike čak i s Filipina. Mi ćemo se pobrinuti da kvotama za uvoz radne snage, koje bi trebalo iznositi oko 30.000 dozvola, premostimo razdoblje do stupanja na snagu novog zakona o strancima, koji će liberalizirati zapošljavanje radnika iz drugih zemalja. Naravno, voljeli bi kad ne bi morali posezati za time. Jedan od razloga zašto smo snižavali PDV bilo je ne snižavanje cijena u restoranima nego stvaranje prostora za povećanje plaća zaposlenima. Plaće u turizmu su prioritet svih prioriteta. Uzalud luksuzni hoteli i restorani ako nemamo kvalitetne kuhare, konobare, recepcionare... Bez bolje plaćenih radnika ne može se održati kvalitetu, a ako gost ne dobije kvalitetnu uslugu jednom kad se opeče više neće doći. Stoga, apeliram na poslodavce u turizmu da podižu plaće koliko god su u mogućnosti. Iako, istine radi, treba reći i da konobar u Španjolskoj, recimo, mjesečno zaradi možda sto eura više od konobara u Hrvatskoj. U Portugalu su čak plaće u turizmu kao i kod nas. U Italiji je za dvije, tri tisuće kuna bolje plaćen, ali, kad pogledate troškove života, dođe na isto.
Iza nas su Dani turizma u Slavoniji, jedni su oduševljeni, drugi kritiziraju. Bili su i skupi i organizacijski zahtjevni, bi li ih ponovili u tom dijelu naše zemlje?
- Možda bi sve malo drugačije organizirali, ali ponovio bih to i vjerojatno bi bilo više zadovoljnih. Budimo realni, u tom dijelu zemlje nikad takav događaj nije organiziran i nikome se nije bilo lako snaći. Ali, tamo je tri-četiri dana boravilo 1.500 ljudi, a 50 posto ih je reklo da u Slavoniju moraju dovesti obitelj, prijatelje, goste. Mnogim je turističkim radnicima to bilo pravo otkriće. Imali su predodžbu o Slavoniji preko gastronomije i prepoznatljivih proizvoda, a iznenađeni su koliko Slavonija nudi kulturnih i povijesnih atrakcija. Mnogi kažu da sad imaju novi proizvod za nuditi gostima. Mislim da smo postigli cilj. Hvala Slavonijo!
Sad je kasno,kvaliteta hrane nam je ko u menzi.