Jedna od tema tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije jest i to kako se članice EU prilagođavaju klimatskim promjenama. Slušajući hrvatskog premijera kako govori o toj temi stječe se dojam da je Hrvatska u tome “top”, u samom vrhu. A nije tako. Prilagodbe klimatskim promjenama bit će test naše civilizacije, a jedina strategija koju mi u Hrvatskoj imamo jest Strategija energetskog razvoja, dok strategiju prilagodbe klimatskim promjenama nemamo.
Stoga je GLAS prije dva dana Saboru predložio donošenje Rezolucije o klimatskoj i ekološkoj krizi kako bismo pokazali da nam je stalo do toga – kazala je na današnjoj konferenciji za medija u Saboru predsjednica kluba zastupnika stranke GLAS Anka Mrak-Taritaš dodavši kako je upravo predsjedanje Vijećem EU dobar trenutak da se navedena rezolucija donese i krene primjenjivati.
Potpredsjednik istog zastupničkog kluba Goran Beus Richembergh istaknuo je da je predlaganje donošenja ovakve rezolucije dokaz prepoznavanja najveće odgovornosti Sabora da se po pitanju klimatskih promjena konačno “maknemo s mrtve točke”. Potom je javno pozvao da se u svim restoranima i kantinama u Vladi, Saboru, ministarstvima, agencijama i svim ostalim javnim institucijama, odmah i bez ikakva odugovlačenja u što većoj mogućoj mjeri prestane koristiti plastika.
– Možda je to mala, simbolična mjera, ali plastika je svuda oko nas i postaje jedan od najvećih globalnih problema – naglasio je Beus Richembergh.
A GLAS u prijedlogu Rezolucije o klimatskoj i okolišnoj krizi poziva sve nadležne institucije, prvenstveno Vladu te nadležna ministarstva i ostala državna tijela, da što prije poduzmu sve potrebne korake za ograničavanje globalnog zatopljavanja i prilagodbu Hrvatske klimatskim promjenama te u najkraćem mogućem roku usvoje sve potrebne strategije i akcijske planove usmjerene na tranziciju hrvatskog gospodarstva prema klimatski neutralnom. Odnosno, da se pruži potpora svim relevantnim dionicima u tom procesu socijalnim i uključivim mjerama, kako bi ta tranzicija bila društveno pravedna, te da se osiguraju mjere koje će omogućiti da domaće gospodarstvo iskoristi prilike u tom procesu za razvoj i konkurentnost. Na kraju, rezolucijom se traži da nadležne institucije svojim djelovanjem promiču svijest o klimatskoj i okolišnoj krizi te kroz partnerstvo sa svima u društvu stalno razvijaju politike koje će našim građanima omogućiti i osigurati održivu budućnost.
Novinari su konferenciju iskoristili kako bi Anku Mrak Taritaš upitali kako je došlo do promjene u njenoj imovinskoj kartici, gdje je navela 300 tisuća kuna ušteđevine, te što se može dogoditi ako GUP bude prihvaćen.
– Izmjenu u imovinskoj kartici napravila sam sukladno zakonu, i to zato što sam prodala jedan stan i dvije garaže, pa je otuda i nastala ta ušteđevina koju sam navela. A bude li GUP u Zagrebu prihvaćen tražit ćemo obustavu primjene takvog dokumenta jer krene li se on primjenjivati onda dolazi do nerazmjerne štete. Onda bi se i drugi gradovi mogli povesti za tim i pitati - zašto i oni ne bi tako. Dovelo bi to do toga da nam prostornog uređenja onda nam više ne bi ni trebalo – uzvratila je Anka Mrak Taritaš.
Znato je veći problem i zagađenje našeg okoliša sa maloumnom leftardiranom bagrom.