Zvonce na ulaznim vratima suvenirnice u češkim Karlovym Varyma skuplja prašinu. Vlasnik iza blagajne razmišlja o tome kako će 'skrpati kraj s krajem'.
Adnan Farid, podrijetlom iz Libanona, kaže da može samo sjediti i nemoćno gledati kako mu posao propada.
Karlovy Vary poznato su kupalište i lječilište zahvaljujući brojnim termalnim izvorima.
Bogati Rusi, koji su prije toga ovdje dolazili na odmor, počeli su nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., u gradu kupovati stanove, kuće i hotele.
Uslijed navale sve većeg broja ruskih turista, grad je brzo procvjetao, dok se Češka oporavljala od četiri desetljeća komunističkog režima.
“Grad je tada bio turistički magnet, ulice su vrvjele kupcima. Dobro smo živjeli”, kaže Farid.
Razdoblje prosperiteta počelo je blijedjeti još 2014. kada je Zapad uveo sankcije Rusiji nakon što je zauzela Krim.
Dodatni udarac turizmu u Karlovym Varyma zadala je pandemija covida-19, a nakon toga i ruska invazija na Ukrajinu koja je započela 24. veljače ove godine.
Farid navodi da mu je posao pao za čak 90 posto. Danas zarađuje jedva toliko da pokrije osnovne troškove.
“Kad je počeo rat, turisti iz Ukrajine i Rusije prestali su dolaziti. Ništa ne radim, samo čekam da prođe vrijeme”, kaže.
Na prodaju
U novonastalim okolnostima, poduzetnici, posebno u turizmu, sve su zabrinutiji zbog posljedica koje će na njihovo poslovanje ostaviti rat u Ukrajini.
Brdoviti grad, koji je osim po toplicama poznat i po međunarodnom filmskom festivalu koji se održava ljeti, na TripAdvisoru zauzima visoko drugo mjesto ljestvice najboljih turističkih destinacija u Češkoj, odmah nakon Praga.
Kroz grad teče rijeka Tepla, obrubljena kolonadama sagrađenim u 19. stoljeću unutar kojih su smještene toplice. U sklopu tog kompleksa nalazi se i velika Mlynska kolonada, okružena hotelima, jedan od simbola grada.
No ovih dana, ne samo što suvenirnice i trgovine s lokalnim poslasticama zjape prazne, nego su na nekim od njih već postavljeni i natpisi da su na prodaju, i to na češkom, engleskom i ruskom jeziku.
“Ljudi su mislili da će lokalnim hotelima trebati dvije ili tri godine da se oporave od pandemije, no sada je jasno da se to, zbog rata, neće dogoditi”, rekao je glasnogovornik gradske uprave Jan Kopal.
Zbog pandemije i rata, mnogi su vlasnici kuća i hotela u gradu, većinom Rusi, odlučili prodati svoje nekretnine. No, prodaja ide sporo, navodi Kopal, jer vlasnici ne žele snižavati cijene.
Apokalipsa
Aleksander Mizjuk, zaposlenik jedne od agencija za nekretnine, ReMax Glorion, kaže da su vlasnici nekretnina polagali velike nade u oporavak tržišta nakon što je pandemija počela jenjavati.
“Nadali su se da će turisti ponovno doći na proljeće i da će sve biti u redu, no sada imamo drugi problem”, rekao je Mizjuk za AFP.
“Mnogi su hoteli popunjeni izbjeglicama iz Ukrajine”, kaže Mizjuk, i sam Ukrajinac.
U Karlovym je Varyma i prije rata živjela prilično brojna ukrajinska manjina, a od početka ruske invazije na Ukrajinu grad je primio gotovo 500 ukrajinske djece koja pohađaju tamošnje vrtiće i osnovne škole.
Ruski jezik još je uvijek dominantan u centru grada. Njime govore preostali Rusi, Kazahstanci i Azerbajdžanci, ali i neke izbjeglice iz Ukrajine kojih je Češka od početka rata primila oko 300.000.
U još jednoj praznoj trgovini, stojeći kraj polica sa skupim cipelama i luksuznim torbicama, prodavačica Galina Ždanova, rođena u Kirgistanu, također se žali na situaciju.
“Ostajemo bez novca, nema turista. Ono malo njih koji dođu ostaju svega dan ili dva i samo sjede u kafićima ili šetaju okolo”, kaže ona.
“Malo zarađujemo, pa malo i trošimo. Ne možemo si priuštiti odmor za svoju djecu niti za sebe. Nekako smo prestali vjerovati u budućnost”, dodaje.
I Olena Hulinova, bivša turistička vodičica i jedna od rijetkih osoba češkog porijekla koja se može sresti u centru grada, također pamti bolje dane.
“Počelo je s koronom. Karlovy Vary izgledali su kao scena iz apokalipse - prazne ulice, sve zatvoreno. Sada su nas i Rusi napustili… I ne vraćaju se”, kaže ona.