Nekad se od kubura dalo lepo zaraditi, danas posel slabo ide

Ovog vikenda zagrmjet će kubure i mužari s mnogih zagorskih brega. Slavek Ilić, 75-godišnjak iz Bušina pokraj Pregrade, Zagorec je koji je u svom životu zasigurno napravio najviše kubura, kaže, više od 500.

Prva kubura iz 1952.

Dobro se sjeća svoje prve, koju je napravio još daleke 1952. godine.

– Kako tada još nije bilo nehrđajućeg inox čelika, prve kubure izrađivali smo od običnog željeza koje se koristilo kao osovina za vagone. Tada također još nije bilo kapisle, pa smo barut palili pomoću sporogorećeg štapina koji smo, dakako, nabavljali "na crno", jer se drukčije nije moglo, iz tadašnjeg pregradskog rudnika mrkog ugljena – prisjeća se Slavek.

Običaj pucanja za uskrsne blagdane u pregradskom kraju stariji je od 500 godina. Tada je i sama župa raspolagala određenim brojem pištola i mužara kojima bi tadašnja "specijalna jedinica" pucala za Uskrs. Običaj je malo zamro za vrijeme bivše države, no dvije pregradske kuburaške udruge, "Složna kubura" i "Grof Keglević", vratili su početkom 90-ih taj starinski običaj pred crkve.

– Je, prošle godine smo se malo posvadili sa župnikom kaj smo pucali baš za vrijeme mise, ali ove godine je sve dogovoreno; mi bumo u nedjelju na Uskrs streljali u 10.30, a župnik bu mešu držal u 11 sati – kaže Slavek.

Od 1.800 do 3.000 kuna

Na pitanje može li se izrađivanjem kubura i dobro zaraditi, Slavek kaže da se nekad dalo, no danas posel slabo ide. – Nekad je samo nas par delalo kubure, danas ih svako društvo dela za sebe. Kod mene dolaze tek pojedinci kojima radim po narudžbi. Na pitanje koliko jedna kubura košta, Slavek odgovara diplomatski. – Kak se zeme. Zavisi od graviranja, promjera cijevi i veličine. Tu vam negdje dojde od 1.800 do 3.000 kuna – rekao je na kraju Slavek.