– Katkad je govorni kadar na HRT-u takav da ih moramo slati na govornu rehabilitaciju u SUVAG. To je stoga što nema strogih audicija i oni koji dolaze raditi na HRT dovoljno se ne kontroliraju – kazao je to na današnjoj sjednici Vijeća HRT-a rukovoditelj HRT-ove Službe za jezik i govor Tomislav Janjić, kritički dodavši kako postoje slučajevi da ih i novinari i urednici HRT-a namjerno zaobilaze i ne uvažavaju njihova mišljenja.
– A mi kao služba nemamo moć zabraniti nekome da govori u eteru – rekao je Janjić, napomenuvši da se još 2006. i 2009. tražilo da se novinare koji izbjegavaju suradnju sa Službom sankcionira, no to do danas nije zaživjelo.
Predložio je i to da povremeno treba provoditi provjeru pismenosti zaposlenika na HRT-u i da se ponovno uspostavi Povjerenstvo za jezik i govor u kojem su do ožujka prošle godine, kada je ukinuto, sjedili stručni jezikoslovci. Kako je ustvrdio, neki od novinara koji se danas pojavljuju na ekranu ni na koji način ne zadovoljavaju da bi uopće dobili takvu priliku.
Reagirala je i članica Vijeća HRT-a Neda Ritz kazavši da, kako se ona ne može kandidirati za balerinu u kazalištu, tako se i neki ne mogu kandidirati da kao novinari budu govornici na HRT-u. Ritz je dodala i to da se neki novinari HRT-a ne mogu na ekranu učiti kako pravilno govoriti i da gledatelji nisu dužni taj razvoj pratiti na ekranu, već gledateljima na ekran mora doći novinar čiji se jezik i govor već usavršio.
Na poslijepodnevnoj sjednici Vijeća govorilo se i o HRT-ovim međunarodnim kanalima Glas Hrvatske i Slika Hrvatske i tu je predsjednik saborskog odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Šuker iznio nekoliko kritika, primjerice da članovi saborskog odbora, ali i gledatelji u BiH, nisu bili zadovoljni količinom sadržaja i informacija koje im je HRT ponudio vezano uz izbore u BiH.
U drugom dijelu sjednice članovi Vijeća oštro su se kritički osvrnuli na program HTV-a, posebice na neke emisije. Neda Ritz ponovila je kako je veliki propust ukidanje Dnevnika 3 i da Otvoreno ni na koji način ne može zamijeniti kasnovečernji Dnevnik. Isto tako Ritz je lakrdijom i pljuskom dobrom ukusu te nečim nevjerojatnim u programu HRT-a proglasila humorističnu seriju Glas naroda.
– Izgleda da uvaženi autor i redatelj ove serije ovdje na HRT-u ima kasicu prasicu, a onda svu svoju kreativnu energiju troši na drugim mjestima i na nekim svojim drugim projektima – kazala je Ritz.
Dnevnika 3 dotakla se i predsjednica Vijeća Nina Obuljen upitavši ravnatelja programa HRT-a Sašu Runjića događa li se zbog ukidanja Dnevnika 3 masovni odlazak gledatelja na HTV 4, kako bi pratili vijesti na tom programu, ili se u tom večernjem terminu događa masovni odlazak gledatelja na programe komercijalnih televizija. Isto tako upitne su joj i najave o premještanju niza emisija informativnog sadržaja na HTV 4, što je usporedila s ne tako davnim "evakuiranjem" sadržaja iz kulture na Treći program. Također, Obuljen je oštro prozvala vodstvo HRT-a da na cijeli niz pitanja vijećnici već dulje vrijeme ne dobivaju apsolutno nikakav odgovor.
Ja sam probleme počeo rješavati najbrže što mogu
Što se tiče sramotnog izvještavanja HTV-a o uhićenju zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegovih suradnika na sam dan uhićenja, član Vijeća iz redova zaposlenika HRT-a Jozo Barišić kazao je, obraćajući se ravnatelju programa HRT-a Saši Runjiću:
– Vi ste, ravnatelju Runjiću, rekli da ste te nedjelje gledali u pod od srama, a ja sam od srama propadao u zemlju. Hoće li zbog tog sramotnog izvještavanja o uhićenju Bandića biti ikakvih sankcija?
Na Barišićevu primjedbu nadovezao se i vijećnik Arsen Oremović, koji je pod znak pitanja, uz izvještavanja o Bandićevu uhićenju, stavio i neke od izvještaja o aktualnom prosvjedu branitelja i 100-postotnih invalida Domovinskog rata. Za neke od tih izvještaja Oremović je rekao da ne bi zadovoljili kriterije da bi bili emitirani niti na lokalnim televizijama, a kamoli na onoj javnoj i nacionalnoj. Oremović je problematizirao i pitanje tehničke osposobljenosti HRT-a i upitao se zašto je na HTV-u slika lošija od slika na ostalim televizijama.
– Nema emisije Dobro jutro, Hrvatska u kojoj u nekom od priloga ne puknu veze prilikom javljanja uživo. Isto tako, ako imamo izvještaje s nekih press konferencija na kojima, recimo, govori premijer, i uvjeti su isti za sve televizije, zašto je slika s te presice na Novoj TV ili RTL-u bolja nego na HTV-u? – zapitao se Oremović. Predsjednica Vijeća Nina Obuljen potom je tematizirala i način praćenja predsjedničke predizborne kampanje složivši se s nedavnim optužbama predsjedničkog kandidata Ivana Rudea da HTV favorizira neke od kandidata u odnosu na sve ostale.
Na sve upućene kritike ravnatelj programa HRT-a Saša Runjić uzvratio je ovim riječima:
– Duboko sam svjestan svoje odgovornosti. Držat ću se svih regula koje me obvezuju i moram vam reći, na mojoj listi problema na HRT-u postoje 234 goruće točke koje treba riješiti, pa molim Vijeće i javnost za razumijevanje. Apeliram na javnost da nas pusti da te probleme riješimo. Mnogi od tih problema bit će riješeni sistemski, a neki, iskreno, možda neće biti riješeni nikada.
Očito nezadovoljan takvim poopćenim odgovorom, Barišić, i sam zaposlenik Informativnog programa HRT-a, kazao je kako svaki ravnatelj programa HRT-a i rukovoditelj Informativno-medijskog servisa govori da problema na HRT-u ima i da će se oni početi rješavati, ali se godinama već ništa ne rješava.
– Mi samo sagledavamo probleme, no kad ćemo ih konačno početi rješavati? – zapitao je Barišić.
Runjić je na to samo kratko odgovorio:
– Ja sam probleme počeo rješavati najbrže što mogu.
Napokon da I to netko primjeti. Osobe sa govornim I jezičnim manama nisu ni teorijski trebale nikada maltretirati auditorij I nejasno je kako se od konobarice dođe do urednice. Pored toga opterečujuće je za uho slušati naglaske na pojedinim riječima koje im nisu bliske a nepravilno se izgovaraju redovito da ne spominjiemo padeže ili rod (kojo auto vozite) itd . itd TO se do prije desetak godina ni teorijski nije događalo .....