Neki bi promijenili za Hrvatsku najbolju formulu podjele novca

I analize najuglednijih europskih think-tank instituta, poput Bruegela, pokazuju da je Hrvatska, nakon Bugarske, a prije Grčke, najveća dobitnica prijedloga Europske komisije o “Europskoj uniji nove generacije” (Next Generation EU), fonda za oporavak od koronakrize “teškog” 750 milijardi eura.

Hrvatska bi u obliku bespovratnih sredstava dobila ekvivalent 15,4 posto svog bruto nacionalnog prihoda, Bugarska 16 posto svog BNP-a, Grčka 13,5 posto svog BNP-a, i to su jedini takvi dvoznamenkasti pokazatelji prema analizi Bruegela.

Većina država članica iz središnje i južne Europe dobila bi između 6 i 10 posto svojih BNP-a, a najrazvijenije, zapadne države članice ispod 2 posto svojih BNP-a.

Guntram Wolff, njemački ekonomist i direktor istraživačkog centra Bruegel, za Die Welt je opisao kako bi Hrvatska, prema prijedlogu Komisije, dobila “enormnu pomoć, takvih dimenzija kakve su rijetke čak i kod programa pomoći Međunarodnog monetarnog fonda”. S tom razlikom što MMF dijeli zajmove, a ovdje bi EU prvi put dijelio bespovratna sredstva namaknuta zaduživanjem na razini čitave Unije, ne pojedinačno država članica. I s tom razlikom što pomoć MMF-a dolazi uz “memorandum” prepun uvjeta koje država treba ispuniti, dok Komisija zamišlja novi fond za oporavak bez puno stroge birokracije i nametanja uvjeta štednje.

Daleko od izglasavanja

No, prijedlog Komisije još je daleko od izglasavanja, što se pokazalo i nakon prve rasprave na najvišem nivou, između 27 premijera i predsjednika, na videokonferencijskom summitu u petak. Sada, kad su se dojmovi sa zatvorenog sastanka slegli, do javnosti dopiru novi detalji razilaženja država članica, a jedan od njih tiče se upravo računice po kojoj je Hrvatska tako dobro prošla u odnosu na ostale. Nizozemska i još neke države članice, i to ne samo one s bogatog zapada, nego i one iz kluba “prijatelja kohezije” poput Češke, protive se matematičkoj formuli koju je Europska komisija koristila u svom prijedlogu fonda za oporavak od koronakrize. I traže da se koristi drukčija računica.

– Kakve veze s koronakrizom ima stopa nezaposlenosti iz 2015. godine – pitaju se Nizozemci, citirani prema neimenovanom diplomatu u Frankfurter Allgemeine Zeitungu. Komisijin prijedlog, naime, temelji se na računici koja kao jedan od kriterija uzima u obzir kretanje stope nezaposlenosti u posljednjih pet godina. Nizozemska i druge zemlje ne žele takav kriterij u računici, nego žele kriterije koji mjere razmjere krize u 2020., odnosno mjere isključivo onu štetu nastalu u krizi zbog koronavirusa.

Česi se, kako doznajemo, osjećaju zakinuti jer smatraju da im Komisijin prijedlog šalje poruku da se ne isplate strukturne reforme koje su provodili posljednjih godina s ciljem smanjenja pokazatelja kao što je stopa nezaposlenosti.

Za koga su skrojeni kriteriji

– Kriteriji su skrojeni za zemlje koje se nisu ponašale tako odgovorno kao mi, u smislu javnog duga, proračunske discipline i nezaposlenosti – požalio se češki premijer Andrej Babiš. Bruegel je izračunao da bi Komisijin prijedlog za Češku značio pomoć u visini 4,7 posto češkog BNP-a, znatno manje od 9 posto u slučaju Slovačke, i daleko manje od onih 15,4 posto u slučaju Hrvatske. Za usporedbu, nama susjedne zemlje Slovenija i Mađarska dobile bi pomoć u visini 5,9, odnosno 6,7 posto svojih BNP-a, prema Bruegelovoj analizi Komisijina prijedloga.Skupi li se dovoljno država članica koje žele natjerati Komisiju na novi izračun alokacija po državama iz fonda za oporavak, Hrvatska bi mogla lošije proći nego u prvom i zasad još uvijek jedinom Komisijinu prijedlogu. Zbog toga se Hrvatska snažno bori da prijedlog prođe takav kakav jest. Sljedeći summit, ovaj put u obliku fizičkog okupljanja u Bruxellesu, ne više videokonferencijskog okupljanja, očekuje se sredinom srpnja. Bude li pritisak država članica koje žele promjenu računice presnažan, jedna od mogućih opcija je ugradnja klauzule o reviziji, koja bi značila da se sve dogovori sada na temelju postojeće računice, ali da se s vremenom uzmu u obzir i novi podaci o gospodarskim kretanjima pa se alokacija po najpogođenijim državama preraspodijeli i korigira naknadno, sukladno tim naknadno pristiglim podacima.

Komisija brani izračun: cilj je oporavak, ali i otpornost