Šibensko-kninski župan, HDZ-ov Goran Pauk naglašava da ga nitko ne može uvjeriti da bi taj posao bolje od njih “odrađivale” regije. Zato su on i Zajednica županija krenuli u borbu za njihov opstanak, budući da se sve češće spominje ili rezanje županija ili stvaranje regija.
Most, koji je partner vaše stranke u Vladi, zalaže se za rezanje broja županija, ministrica uprave to je ponovila već nekoliko puta?
Domoljubna koalicija i Tomislav Karamarko od starta se zalažu za opstanak županija, a Most traži redefiniranje županija. Ne treba bježati od toga, no ministrica je tvrđe uzeta u svojim izjavama nego što je stvarno govorila, ali rekla je da prvo treba napraviti analize i morala je ostaviti taj prostor jer reforme jesu nužne i trebamo ih provesti, ali pitanje je kakav će rezultat svega biti. Mi smo u Zajednici županija uvjereni da će županije ostati ovakve kakve jesu, ali ne zato što to tako mi želimo da bismo sačuvali sebe i svoje pozicije, nego zato što će život i analiza, koja se ne može napraviti za pet mjeseci nego se mora odraditi u mandatu ove Vlade, pokazati da županije trebaju opstati. Prihvaćamo raspravu, ali uvjereni smo da nijedna analiza neće pokazati da će regija kvalitetnije funkcionirati od županija.
Nema nikakve razlike
Dok je bila na čelu Ekonomskog instituta, ministrica je već utvrdila da treba rezati županije. Mislite da će ta analiza pokazati nešto drugo?
Nadamo se da traje postupak analize koji ne smije biti preko noći, u kojem tražimo da budemo aktivan sugovornik Vladi i da budemo puno bolji sugovornik nego što su nas dosad percipirali. Milanović nas nije primio cijeli mandat, to govori o odnosu prema županijama. Da ne govorimo o uvođenju statističkih regija odlukom koja je osvanula u Narodnim novinama a da o tome nije provedena nikakva rasprava, pa donošenje Zakona o regionalnom razvoju a da se nikoga u županijama ništa nije pitalo i niz drugih zakona koji se tiču našeg posla. Zato inzistiramo da nas nova Vlada uvaži kao sugovornika, ali u kompletnom procesu donošenja odluka o svemu što se tiče našeg posla i ustroja. Također želimo da se uključi struka te da pitamo građane što misle o prijedlozima jer je sve u konačnici podređeno njima. U našem se istraživanju gotovo polovica ispitanih građana složila da su županije dio lokalnog identiteta.
Prema vašem iskustvu, koja bi bila razlika između regije i županija?
Prema mom iskustvu, nikakva, ali moje iskustvo je iskustvo nekoga tko radi na regionalnom razvoju. Nitko me ne može uvjeriti da će regija bolje skrbiti o građanima nego županija, ja bih želio vidjeti taj ekonomski model koji će dokazati da su županije inferiornije u odnosu na neku novu regiju. Ali nema ga.
Jeste li barem svoju stranku uvjerili da ostane pri županijama?
Moram prvo reći da je SDP tu jedna kvarna roba koja je na prošlim izborima u kampanji govorila da će županije redefinirati, da bi Milanović na kraju mandata reterirao. HDZ od starta zastupa tezu da županije trebaju ostati, što se tumačilo politički jer je tamo 12-13 HDZ-ovih župana, a samo dva SDP-ova, ali ne postoje županije radi HDZ-ovih župana, nego je to aktualna politička slika, a tko zna kakva će biti sutra.
Vraćanje zdravstva i školstva
Neki su dijelovi Hrvatske već reagirali pa su u Dubrovniku rekli oni moraju biti centar neke buduće regije, a ne Split?
Tako je, dolje se ljudi pitaju kad su u povijesti oni bili Dalmacija: “Mi smo bili Dubrovačka Republika, kako da budemo ista regija”. Isto tako je teško složiti regiju Dalmacije od Splita, Šibenika i Zadra, Split bi htio biti centar, kao i Zadar, ali i Šibenik je najstariji grad na Jadranu, pa i mi smatramo da imamo to pravo. Ili probajte spojiti Istru i Primorsko-goransku županiju, to nema šanse. Prema našem istraživanju, još veći bi “rat” bio na sjeveru Hrvatske. Krapina, Zagorje, Međimurci i Podravci, nema šanse da ih spojite.
Ako ste toliko uvjereni u kvalitete županija, što mislite zašto se one javljaju kao politički problem svakih nekoliko godina?
Ovako kako smo sada ustrojeni, sa zakonom određenim poslovima i sredstvima za njihovo provođenje, ispadamo nedovoljno funkcionalni i slabo prepoznatljivi. S jedne strane često nam se daju novi poslovi a da nisu osigurani izvori prihoda za njihovo ispunjenje, kao npr. izdavanje lokacijskih i građevinskih dozvola, procjene nekretnina i sl. S druge strane država nam je, recimo tako, “otela” poslove sadašnje državne uprave i organizirala ih kroz ispostave istih u svakoj županiji. Ludost. Mislimo da prvenstveno te poslove državne uprave treba vratiti pod županijske skute, kao i kompletno zdravstvo, školstvo i socijalu gdje mi sada “polovično” odrađujemo dio važnog posla. Poanta je decentralizacije približiti vlast građanima, a u regionalnom smislu to je najbolje kroz županije, sve je drugo oduzimanje vlasti građanima i udaljivanje od njih.
Koliko se županije u tom smislu nedostatka sredstava mogu pomoći iz fondova EU?
To je jedan od većih pluseva postojeće administracije jer upravo u priči o fondovima EU imamo najbolje rezultate. Financijski najveći projekti u ovoj državi realizirani su preko županijskih razvojnih agencija, imamo kadar i ekipu koja zna kako ideju pretočiti u praksu. 2014. godine RH je čak 53,7 posto ukupno dobivenih sredstava iz fondova EU usmjerila na regionalne politike.
>> HDZ-ov župan: Uvođenje regija samo bi podijelilo Hrvatsku
>> Pobuna u HDZ-u zbog podjele fotelja. Nezadovoljni i u Mostu