Poljski veleposlanik:

"Nema govora o 'polexitu', slične presude donosile su i Njemačka, Francuska, Španjolska..."

Foto: EXPA/ Newspix/ Damian Burzykowski
Foto: EXPA/ Newspix/ Damian Burzykowski
Foto: EXPA/ Newspix/ Damian Burzykowski
Foto: Patrick Pleul/dpa-Zentralbild/ZB /DPA/PIXSELL
Foto: KACPER PEMPEL
Rally in support of Poland's membership in the European Union, in Warsaw
13.10.2021.
u 15:31
"Smatramo da bi EU umjesto da se usredotoči na nepostojeće probleme poput "polexita", trebala raditi sve u cilju zadržavanja uloge jednog od najvažnijih globalnih lidera", navodi poljski veleposlanik
Pogledaj originalni članak

Veleposlanik Republike Poljske u Hrvatskoj Andrzej Jasionowski reagirao je na medijske napise o mogućem izlasku Poljske iz EU koji su uslijedili nakon presude poljskog Ustavnog suda. Presudom je potvrđena nadmoć Ustava nad pravom EU-a u onim područjima koja nisu prenesena pod izravnu nadležnosti EU. Jasionowski ističe da nema govora o "polexitu" te da se tu radi o "nezdravoj histeriji".

Otvoreno pismo veleposlanika Jasionowskog "o pravoj slici situacije u Poljskoj i EU", prenosimo u nastavku:

"Potpora članstvu u EU u poljskom je društvu godinama na vrlo visokoj razini, jednoj od najvećih u Uniji. Cijenimo i prepoznajemo prednosti koje proizlaze iz članstva u EU, ali vidimo i njegove nedostatke. Nimalo to ne čudi, budući da je EU tijekom godina puno puta mijenjala svoj oblik kroz Ugovore iz Maastrichta, Nice ili Lisabona - upravo kako bi smanjila nedostatke i ispunila očekivanja država članica.

Poljska je lojalna država članica, ali se ne može složiti s današnjim pokušajima nekih tijela EU-a da prisvoje ovlasti koje im države članice nisu izravno prenijele. Između ostalog to se odnosi na sudstvo. U tom kontekstu smatramo također da je potrebna iskrena i otvorena rasprava o budućnosti i obliku EU, kako bi se otklonile sve sumnje o tome što spada u nadležnosti EU, a što u nadležnosti država članica. Žao nam je što se "Konferencija o budućnosti Europe" odvija tako sporo i ne dovodi do bilo kakvih zaključaka. Ako želimo poštenu raspravu, moramo prihvatiti i činjenicu da neće svaka država članica imati isto stajalište.

Poljska kao velika europska država ima potpuno pravo, kao i sve ostale države članice, braniti vlastite interese i izjasniti se u slučaju povrede tih interesa. Smatramo da bi EU umjesto da se usredotoči na nepostojeće probleme poput "polexita", trebala raditi sve u cilju zadržavanja uloge jednog od najvažnijih globalnih lidera. Rastuća uloga Kine, opadajuća konkurentnost gospodarstva EU u usporedbi s drugim globalnim igračima, agresivna politika Rusije u neposrednoj blizini EU ili migracijska kriza zadaci su na koje bi se EU sada trebala usredotočiti. Kažnjavanje Poljske zbog hrabrosti da glasno progovori o svojim potrebama put je koji ne vodi nikamo.

Presudu poljskog Ustavnog suda trebalo bi stoga tretirati kao povod za razmišljanje i promišljanje o stanju Unije, a ne kao još jednu priliku za histeriju i neutemeljene teze o "polexitu", pogotovo zato što su slične presude već bile donesene u mnogim drugim zemljama ne izazivajući nikakve emocije. Sudovi u Španjolskoj, Danskoj, Italiji, Njemačkoj i Francuskoj izricali su u prošlosti slične presude. U nastavku tri primjera.

Foto: EXPA/ Newspix/ Damian Burzykowski

U prosincu 2019. godine Najviši sud Europske unije donio je odluku da Oriol Junqueras, bivši katalonski potpredsjednik vlade, osuđen za protudržavne aktivnosti, ima pravo na imunitet jer je u svibnju bio izabran u Europski parlament, odnosno prije nego što je osuđen za organizaciju ilegalnog referenduma za neovisnost. U siječnju 2020. g. Španjolski Vrhovni sud odbacio je presudu Europskog suda, naglasivši da je španjolski pravni poredak važniji od onoga EU.

Savezni ustavni sud Njemačke 2020. g. donio je odluku da je Europska središnja banka prekoračila svoje ovlasti kupovinom obveznica zemalja europodručja od 2015. godine. Tako je njemački sud osporio prethodnu presudu Najvišeg suda Europske unije kojom je u prosincu 2018. godine odobrena kupnja obveznica. Sud je također utvrdio da presuda Najvišeg suda Europske unije prelazi svoje nadležnosti.

U travnju 2021. g. francusko državno vijeće, koje je ekvivalent vrhovnog upravnog suda, donijelo je u obrazloženju odluke o prikupljanju podataka mobilnih operatera da francuski ustav ostaje nadređen europskom pravu.

Poljska poštuje obvezujuće norme prava EU u onoj mjeri u kojoj su uspostavljene u područjima koja su izričito i izrijekom predviđena ugovorima EU -a. Jasna i transparentna podjela nadležnosti temelj je suvereniteta država članica i dobrog funkcioniranja Europske unije. Presuda Ustavnog suda ne utječe na područja u kojima Europska unija ugovorima ima izravno i izričito prenesene nadležnosti.

Uz mnogo sličnih primjera, nije sasvim jasno zašto presuda poljskog Ustavnog suda izaziva takve emocije. Time je izazvana legitimna zabrinutost oko toga primjenjuju li se ponekad dvostruki standardi u EU -u, osobito u odnosu na mlađe zemlje članice. Poljska je godinama bila i ostat će u EU, a sve glasine o tzv "Polexitu" nemaju nikakve veze sa stvarnošću. Međutim, želimo biti ravnopravni u EU, poštujući naš ustav i suverenitet. Baš kao i druge zemlje."

'BULJI U NETFLIX, U KAMPANJI GA IGNORIRALI...'

Ponižavajući posljednji dani u uredu američkog predsjednika: Kako je Biden ostao usamljen i nepoželjan

Bidenov se život dramatično promijenio u posljednja tri mjeseca. Nakon što je ušao u godinu inzistirajući da je dovoljno spreman da se ponovno kandidira i pobijedi Trumpa, Biden je ipak odustao od predsjedničke utrke 21. srpnja, podržavši Kamalu Harris za predsjednicu.  Tada je u roku od samo nekoliko sati, Biden (81) - prestao biti relevantan

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

TM
trade_mark
16:08 13.10.2021.

Kae poljaci? da izađete iz eu pali bi ravno u zagrljaj rusiji. A to naravno ne želite. Ali ne želite ni igrati po europskim pravilima pa sad malo žonglirate.

DU
Deleted user
16:00 13.10.2021.

Zašto gosp. Andrzej Jasionowski ne govori o parolama okupljenih poljskih narodovaca na skupu u Warszawy koji je imao za cilj ostanak PL u EU. Zašto ne govori o promjena ustava i zakondastva u PL nakon ulaska u EU. Da li su te promjene u skladu s onim na što je EU akceptirala pri ulasu PL 2004 u EU?