Kerry u Kijevu: Moskva uporno pokušava stvoriti povod za daljnju invaziju!

Ruski predsjednik Vladimir Putin još nije odlučio hoće li ruska vojska ići dalje u Ukrajini, proizlazi iz onoga što je rekao novinarima u Kremlju. Moguće je da je ipak visoka ekonomska cijena dosad provedene akcije ruske vojske na Krimu razlog za privremenu stanku. Također, u utorak su Putina paralelno kritizirali, te sankcijama prijetili i američki predsjednik Barack Obama i njegov šef diplomacije John Kerry, koji je stigao u posjetu Ukrajini.

Pratite kako je protekao još jedan napeti dan u Ukrajini i Rusiji:

22.46 sati - Obamina administracija potvrdila je navode kako je lansiranje ruskog projektila bila unaprijed najavljena vojna vježba.

- Riječ je o običnoj, rutinskoj akciji, a ne novoj provokaciji - priopćeno je iz Bijele kuće, javlja Guardian.

21:24 sati - Ukrajinski Interfax izvijestio je kako je naoružana skupina pokušala oteti brod ukrajinske mornarice Slavutič koji se trenutno nalazi u krimskoj luci u Sevastopolju.

BBC javlja da je Rusija ispalila raketu Topol RS-12M te da su ruske vojne vježbe u tom dijelu svijeta učestala pojava.

20.31 sati – Putin ne igra po pravilima koje slobodni svijet osjeća dužnim slijediti. Ponavljam, nije to šah – napisao je ruski oporbenjak i odnedavno hrvatski državljanin Gary Kasparov na Twitteru.

20. 25 sati – Britanski BBC javlja da je Rusija u sklopu vojne vježbe uspješno ispalila balističku raketu iz regije Astrahan u blizini Kaspijskog jezera. EU je na zahtjev Kijeva postigao pripremni dogovor o zamrzavanju imovine 18 Ukrajinaca nakon što su otkrivene malverzacije u kojima su nestali milijuni iz javnih fondova.

20.15 sati – Ministri vanjskih poslova Švedske i Danske sutra će otputovati u Ukrajinu. Carl Bildt i Martin Lidegaard posjetit će Kijev i istočnu Ukrajinu u kojoj se nalazi mnogo etničkih Rusa.

Julija Timošenko komentirala je današnje Putinovo obraćanje javnosti. Kazala je kako pregovori s Moskvom nisu dovoljni.

– Diplomatski napori su nedostatni. Rusiji treba nametnuti ekonomske sankcije, pogotovo ako postoji eskalacija nasilja – smatra ukrajinska oporbenjakinja.

20.08 sati – Sjevernoatlantsko vijeće danas se sastalo po drugi put tijekom tri dana nakon što je Poljska zatražila raspravu o situaciji u Ukrajini, a kao pravnu podlogu za tu raspravu iskoristila poznati članak 4. NATO-ova ugovora koji otvara pravo na samoobranu čitavog saveza ako se jedna njegova članica nađe pod prijetnjom.

– Postoji dojam da eskalacija u Ukrajini, uzrokovana vojnom intervencijom Rusije, predstavlja rizik i prijetnju za saveznike u regiji, ali i šire. Vidimo vrlo malo znakova deeskalacije. U nekim slučajevima, vidimo upravo obrnuto – rekla je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu.

19.15 sati – Predstavnici ukrajinske prijelazne vlade potvrdili su kako su promatrači iz OESS-a stigli u Kijev. Uputit će se na Krim gdje će promatrati akcije ruskih vojnika. Vijest je Reutersu potvrdio Andrij Parubi, šef ukrajinske nacionalne sigurnosti.

Proruski političar i samozvani ''guverner ljudi'' Donjecka Pavlo Hubarev kazao je kijevskoj televizijskoj postaji 5 Kanal kako od Rusije može zatražiti da rasporedi svoje vojne snage i u Donjecku.

– Ako bude prijetnji civilima, ne isključujem mogućnost da od Rusa zatražim zaštitu – kazao je Hubarev.

19.07 sati – Ukrajinski telekomunikacijski sustav je na udaru. Oprema instalirana na Krimu koristi se kako bi se ometali razgovori članova parlamenta, kazao je ukrajinski šef sigurnosti, prenosi Reuters.

18.26 sati – Dok je John Kerry držao govor u Kijevu, predsjednik SAD-a Barack Obama održao je konferenciju za medije u Washingtonu.

– Spremni smo svim Ukrajincima osigurati poštivanje njihovih prava. Činjenica je da se ruski vojnici na Krimu još uvijek nalaze izvan svojih baza te da to nema nikakve veze sa zabrinutošću za dobrobit etničkih Rusa na poluotoku. Rusi nastoje upotrijebiti silu prema susjednoj državi – kazao je Obama. Američki predsjednik dodao je da se većina svijeta slaže sa SAD-om koji je uvjeren da suverena zemlja mora donositi vlastite odluke o svojoj budućnosti.

– Gospodin Putin može izreći puno riječi, ali činjenice na terenu pokazuju da on ne poštuje to načelo. U svibnju se održavaju izbori u Ukrajini. Treba osigurati da oni proteknu u poštenom i slobodnom ozračju – pojasnio je Obama koji smatra da tek treba vidjeti hoće li Ukrajinci podržati novoinstaliranu vladu ili neće.

18.16 sati – John Kerry rekao je i kako ni jedan dokaz na podupire ruske tvrdnje o ukrajinskom pokušaju destabilizacije Krima.

– I najveći zaključak je sljedeći: diplomacija je najbolji put rješenja sporova u 21. stoljeću kao što je ovaj. Rusija naporno radi na tome da stvori povod koji bi joj omogućio daljnju invaziju. Postoji i bolji način za Rusiju da slijedi svoje interese – precizirao je američki državni tajnik. Kada su mu novinari objasnili da je Putin na jutrošnjoj konferenciji za medije zanijekao prisutnost ruskih vojnika na Krimu, začuđeni Kerry pozvao je ruskog predsjednika da se uključi u legitimni dijalog.

– Za 90 dana održavaju se novi izbori u Ukrajini. Ljudi će imati priliku ratificirati novo vodstvo – objasnio je.

18.01 sat – Američki državni tajnik John Kerry naveo je i korake koje je SAD poduzeo za izolaciju Rusije, od otkazivanja sastanka G8 do suspendiranja vojnih kontakata i gospodarskog dijaloga... Istaknuo je da Rusija mora vratiti snage u vojarne kako bi se tenzije obustavile. Rekao je i da će Washington poduprijeti vladu u Kijevu putem kredita i pozajmica, ali i stručnjaka koji će Ukrajini pomoći u obnovi gospodarstva, suzbijanju korupcije i povratku opljačkane imovine.

– Ako Rusija želi podržati etničke Ruse u Ukrajini, neka legitimno surađuje s vladom u Kijevu – izjavio je Kerry i kazao da SAD podržava ulazak promatrača na teritorij Ukrajine.

– Došao sam danas po uputstvu predsjednika Obame kako bih se uime američke vlade uvjerio da se situacija u Ukrajini smiruje. No, ako Rusija ne poduzme mjere za deeskalaciju sukoba, nećemo imati izbora nego je politički i ekonomski izolirati – poručio je Kerry u Kijevu.

– Pomoći ćemo Ukrajini ako joj Rusija zaprijeti pogubnim trgovinskim sankcijama bilo da je riječ o uskrati opskrbe energentima ili obustavi uvoza čokolade – precizirao je Kerry.

17.52 sati – Kerry je rekao i kako ''Rusija skriva svoje ruke iza laži, zastrašivanja i provokacija''.

– Janukovič je u trenutku kada ga je njegova zemlja najviše trebala odbio potpisati ugovor i dao se u bijeg tijekom noći sa svojom imovinom, uništivši pritom sve papire. Napustio je svoj narod – kazao je američki državni tajnik.

– Ruska vlada kazat će vam da su ulice Kijeva sigurne, ali to nije tako. Ignoriraju činjenicu da se dogodio zločin – dodao je Kerry.

17.33 sati – Američki državni tajnik John Kerry upravo drži govor u Kijevu.

– Bilo je nevjerojatno dirljivo odati počast stradalim Ukrajincima. Vidjeti barikade, gume, bodljikavu žicu. Rupe od metaka u uličnim svjetiljkama. Fotografije onih koji su izgubili živote, ljude koji su stavili sve na kocku za slobodu Ukrajine – kazao je, javlja Guardian.

Dodao je kako su se ljudi spontano okupili oko njega. Jedna žena kazala mu je da je jako siromašna dok drugi oko nje žive u blagostanju. Kerryja je duboko dirnula hrabrost mladih Ukrajinaca koji su jurišali na Majdan, unatoč snajperistima na okolnim zgradama.

– Ono za što su se borili nikada neće ukrasti meci. To ne može biti ušutkano od nasilnika na krovovima. To je univerzalno, to je sloboda–- rekao je ganuti Kerry.

17.30 sati – ''Ovaj tip ima pakleni plan obnove ruskog carstva'' riječi su kojima je američki senator John McCain BBC-ju opisao Vladimira Putina.

– U Ukrajini ne postoji vojna opcija i Putin to zna – dodao je McCain.

Turska novinska agencija Anadolija javila je kako su dva ruska ratna broda prošla kroz Bospor. Pretpostavlja se kako su krenuli prema Krimu. Tursko zrakoplovstvo sinoć je podiglo osam svojih lovaca F-16 nakon što je otkriveno da ruski zrakoplovi lete na granici u Crnom moru.

17.00 sati – Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk potvrdio je da je njegova vlada započela pregovore s Rusijom.

– Konzultacije su počele na ministarskoj razini – kazao je i dodao da Rusija treba povući vojnike u baze na Krimu te zaustaviti sve akcije koje prijete destabilizaciji regije, piše Guardian.

Vladimir Putin razgovarao je telefonski s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom o stanju u Ukrajini. Pretpostavlja se i da je tema razgovora bilo i moguće uvođenje viznog režima ruskim građanima, što bi bitno otežalo život ruskim građanima koji žive u području granice s Kinom.

16.35 sati – John Kerry sastao se s ukrajinskim predsjednikom Oleksandrom Turčinovom i premijerom Arsenijem Jacenjukom.

16.33 sati – Europska unija mogla bi pomoći Ukrajini da plati dva milijuna eura duga ruskom naftnom divu Gazpromu. Europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger objasnio je kako bi pomoć trebala biti isplaćena u sklopu paketa pomoći Europske komisije za Ukrajinu. Taj bi paket mjera, javlja AFP, trebao biti usmjeren u srijedu, piše BBC. Podsjetimo, Gazprom je prije najavio kako će od travnja ukinuti popust na cijenu plina u Ukrajini.

16.12 sati – Brodovi ruske ratne mornarice blokirali su oba prolaza Kerčkog tjesnaca koji spaja poluotok Krim s Rusijom. Ruski premijer Dmitrij Medvedev jučer je naredio da se na tom prostoru treba izgraditi most dugačak oko 4,5 kilometara koji bi spajao dva teritorija, javlja Guardian.

15.54 sati – NATO i Rusija dogovorili su da će sutra održati sastanak na kojem će razgovarati o najnovijem razvoju situacije u Ukrajini, javlja AP. Sastanak je predložio glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Anders Fogh Rasmussen, koji je istaknuo da je ruska vojna intervencija na Krimu kršenje Povelje UN-a te prijetnja miru i sigurnosti u Europi.

15.39 sati – John Kerry posjetio je svetište u Ukrajini te odao počast poginulima u nedavnim sukobima. BBC događaj opisuje ''dirljivim''. Kerry je zapalio svijeću i položio buket ruža za stradale prosvjednike u Kijevu. Okupljeno mnoštvo od američkog državnog tajnika zatražilo je pomoć.

15.25 sati – Neimenovani ukrajinski veleposlanik kazao je novinaru BBC-ja da će kao jedna od mjera sankcija protiv Rusije biti i pokušaj izbacivanja njihove nogometne reprezentacije sa Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu. Detaljnije pročitajte ovdje.

14.45 sati – Posljednja događanja u Ukrajini izazivaju ozbiljnu zabrinutost u Rusiji. Duboko smo zabrinuti zbog odluka nove vlade u Kijevu koje su usmjerene na kršenje humanitarnih prava ruskih i drugih nacionalnih manjina koje žive u Ukrajini, zbog poziva na potpunu zabranu ruskog jezika, lustraciju, likvidaciju stranaka i udruga, zatvaranje nepodobnih medija, skidanje ograničenja na propagande neonacističke ideologije – piše u priopćenju veleposlanstva Ruske Federacije u RH te se dodaje:

– Nije čudno da je u takvim uvjetima odnos ukrajinskih regija na Istoku i Jugu Ukrajine prema novoj vlasti veoma oprezan. Ljudi se boje nepredvidljivih agresivnih djelovanja onih koji su danas preuzeli vlast u Kijevu i na zapadu Ukrajine. Prema podacima Federalne migracijske službe Ruske Federacije, samo u zadnja dva tjedna veljače 143.000 ukrajinskih državljana zatražilo je azil u Rusiji.

Što se tiče situacije u Krimu, s povijesnog, kulturološkog i geopolitičkog gledišta ovo je poseban teritorij sa stanovnicima koji imaju tijesne veze s Rusijom. Pokušaji današnjeg Kijeva da uspostavi kontrolu nad Krimom, imenuje nove činovnike te informacija o upućivanju naoružanih odreda logično izazivaju žestoku reakciju odbacivanja kad su u pitanju lokalni stanovnici. Uza sve to ne postavlja se pitanje o odcjepljenju Krima od Ukrajine, nego je riječ o želji stanovnika Krima da sačuvaju pravo Republike na široku autonomiju.

Ruska Crnomorska flota, koja se nalazi na području Krima, ne miješa se u ukrajinske unutarpolitičke događaje. Sva kretanja pripadnika flote vezana su isključivo uz osiguranje objekata flote, kojima su baze na poluotoku, njihovu zaštitu od mogućih napada ekstremista i radikala.

Nedavna odluka Savjeta Federacije Ruske Federacije da se odobri zahtjev Predsjednika Ruske Federacije na uporabu Oružanih snaga Rusije na području Ukrajine do normalizacije društveno-političke situacije u zemlji ne znači da će se takvo pravo odmah realizirati. Nitko nije zainteresiran za rat. Istodobno, Rusija ima pravo braniti zakonske interese svojih sunarodnjaka i u slučaju prijetnji njihovu životu takve će mjere omogućiti brzo reagiranje na moguće pogoršanje situacije.

14.30 sati – Politička previranja u Ukrajini neće utjecati na izvoz plina u Europu preko Ukrajine – izjavio je glasnogovornik ruske državne naftne tvrtke Gazprom.

14.15 sati – Izdana je tjeralica za bivšim ukrajinskim ministrom unutarnjih poslova Vitalijem Zaharčenkom, objavilo je tamošnje ministarstvo na svojim internetskim stranicama.

13.50 sati – Dužnosnici koji su s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem stigli u Ukrajinu kazali su da će SAD ponuditi milijardu dolara pomoći financijski pogođenoj Ukrajini, javlja Reuters. Dodali su da će SAD odluku o nametanju sankcija Rusiji vjerojatno donijeti krajem tjedna.

13.45 sati – Ministri vanjskih poslova Europske unije okupili su se u Bruxellesu radi izvanrednog sastanka Vijeća za vanjske poslove o Ukrajini. Vijeće je osudilo "jasno kršenje ukrajinske suverenosti i teritorijalnog integriteta agresijom ruske vojske te odobrenje ruskog saveznog vijeća od 1. ožujka o korištenju ruskih vojnih snaga na državnom području Ukrajine". Nakon sastanka visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton izjavila je:

– Pozivam sve strane da odmah smanje napetosti dijalogom te da potpuno poštuju ukrajinske zakone i međunarodno pravo.

Europski ministri izjavili su i da je "EU spreman nastaviti svoje napore u međunarodnoj zajednici i međunarodnim financijskim institucijama, osobito MMF-u, u cilju pomoći Ukrajini".

U četvrtak će se održati izvanredni sastanak šefova država i vlada EU na kojem će se raspravljati o najnovijem razvoju događaja u Ukrajini te o mogućnostima za ublažavanje napetosti.

13.05 sati – Ukrajinski vojnici povukli su se iz zračne luke Belbek blizu Sevastopolja.

11.30 sati – U Ukrajini se dogodilo protuustavno i oružano preuzimanje vlasti – bile su riječi kojima je ruski predsjednik Vladimir Putin počeo današnje obraćanje javnosti.

– Viktor Janukovič i dalje je legitiman predsjednik iako više nema političke moći. Isto tako, ukrajinski parlament je legalan, ali sve ostalo, uključujući prijelaznog predsjednika, nije. Pomogao sam Janukoviču iz humanih razloga, ubili bi ga tamo – naglasio je Putin.

Ruski predsjednik kazao je da je ono što se dogodilo u Ukrajini bio neustavan oružani državni udar nakon što je predsjednik učinkovito odustao od vlasti u dogovoru s opozicijom.

– Ukrajincima treba dati da sami odluče o svojoj sudbini. Razumijem potrebu za reformama koje su tražene na Majdanu, no korupcija i nejednakost sada su neviđenih razmjera. Oni žele radikalne promjene jer su navikli na lopove koji preuzimaju vlast od drugih lopova. Na ulicama Kijeva naoružani su i maskirani radikalni ekstremisti – tvrdi Putin te dodaje:

Oni žele radikalne promjene jer su navikli na lopove koji preuzimaju vlast od drugih lopova

Vladimir Putin

Zašto se ovo sve dogodilo? Janukovič je potpisao sporazum kojim se odrekao vlasti, pristao je na sve zahtjeve opozicije. On nije izdao naredbu da se puca u prosvjednike i branio je bivšeg ukrajinskog predsjednika. Odmah su zauzeli njegovu rezidenciju, a nisu mu dali priliku da izađe na izbore. Zašto su poduzeli protuustavne korake?

Prema njegovu mišljenju Zapad stoji iza promjene režima u Ukrajini.

– Mislim da je sve ovo vrlo dobro pripremljeno. Zapadni instruktori dobro su pripremili i vojne jedinice.

'Poduzet ćemo sve da zaštitimo ljude'

Ukrajina je naša bratska nacija. Razumijem da su građani bili uznemireni bezakonjem i pucanjem na prosvjednike. A ako ljudi traže našu pomoć, poduzet ćemo sve mjere da ih zaštitimo – kazao je Putin i dodao:

– Radikalni nacionalisti stigli su i na Krim te zaprijetili vojnim postrojenjima. Reagirali smo bez uporabe sile.

Ruski predsjednik tvrdi da je Zapad iskrivio rezoluciju Vijeća sigurnosti o Libiji.

– Naši partneri imaju jasne geopolitičke ciljeve na kojima ustraju. Oni kažu "ili ste s nama ili protiv nas" pa napadnu ako ste protiv njih – rekao je Putin te dodao:

– Ako Rusija pokrene vojnu akciju, ona će biti legitimna. Ovo je humanitarna misija. Nećemo nikome ništa naređivati, ali ako su ljudi ugroženi, nećemo stajati po strani – ističe Putin.

'Rata neće biti'

Na pitanje brine li ga mogućnost izbijanja rata, Putin je kazao da nije zabrinut jer "Rusija neće ratovati protiv ukrajinskog naroda". Dodao je da neće biti aneksije Krima.

Negirao je i da su ljudi koji su zauzeli ukrajinske vojne objekte diljem Krima ruski vojnici, unatoč uniformama koje nalikuju na one ruske vojske.

– U zemljama bivšeg SSSR-a mnogo je onih koji posjeduju takve uniforme. Ovdje je riječ o "lokalnim samoobrambenim snagama".

Čuo sam se s Janukovičem i kazao mu da ne puca na prosvjednike u Kijevu

Osvrnuo se i na pucanje na prosvjednike u Kijevu.

– Čuo sam da su opozicijske snage pucale jedne na druge kako bi krivnju svalili na vlast. Bio sam u kontaktu i s Janukovičem i rekao sam mu da ne puca na prosvjednike – tvrdi Putin.

– Sve prijetnje Rusiji su kontraproduktivne i štetne. Pripremamo se za G8 summit u Sočiju. Ako druge članice ne žele doći, to je njihova stvar – rekao je o nadolazećem summitu.

Kazao je i da bi Gazprom mogao Ukrajini prekinuti isporuku plina, ali to ne bi bilo zbog političkih čimbenika, nego stoga što Ukrajina nije isplatila ​​dug, a ne plaća ni za trenutačne isporuke.

Na kraju su ga novinari pitali suosjeća li s Janukovičem, na što je Putin kratko odgovorio: – Ne!

11.20 sati – Ruski naftni div Gazprom od travnja će zaustaviti prodaju plina Ukrajini po povoljnijoj cijeni – kazao je šef Gazproma Aleksej Miller za Interfax.

11.10 sati – Kremlj se ipak distancirao od izjava ekonomskog predsjedničkog savjetnika Sergeja Glazjeva koji je govorio o ekonomskim posljedicama u odnosima SAD-a i Rusije u slučaju eventualnog nametanja sankcija Rusiji.

Viši izvor iz ruske vlade naveo je kako je Glazjev izrazio osobno mišljenje te da nije govorio u svojstvu predsjedničkog savjetnika, piše The Guardian.

11.05 sati – Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk u četvrtak će se sastati s čelnicima EU u Bruxellesu – kazao je predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy.

10.47 sati – Nenaoružani ukrajinski vojnici, njih 300-tinjak, čekaju ispred vojne baze Belek odgovor Rusa zahtijevajući da im vrate jučer oduzete zrakoplove. Rusi su ih izvijestili da će odgovor dobiti u 12 sati. Ispred baze je i nekoliko supruga ukrajinskih vojnika koje im pružaju potporu. Kad su se Ukrajinci približavali bazi, ruski vojnici ispalili su nekoliko hitaca upozorenja.

10.25 sati – Ukrajinski parlament ratificirao je sporazum s EU, prihvativši kredit od 610 milijuna eura, izvještava Guardian. Sporazum je postignut u veljači prošle godine, ali Viktor Janukovič odbio ga je ratificirati.

9.50 sati – Rusija će smanjiti ekonomsku ovisnost o SAD-u ako Washington i dalje bude inzistirao na sankcijama – kazao je Sergej Glazjev, ekonomski predsjednički savjetnik, te upozorio da bi to prouzročilo pad američkog financijskog sustava.

– Pronašli bismo način ne samo da svedemo gospodarsku suradnju sa SAD-om na nulu, nego da i izvučemo veliku korist iz toga – rekao je Glazjev uz napomenu da bi Rusija mogla prestati koristiti i američke dolare u međunarodnim transakcijama.

Poručuje i da u slučaju nametanja sankcija Rusija ne bi mogla vraćati kredite koje su američke banke odobrile tamošnjim institucijama.

9.30 sati – Svjetske agencije javljaju da će se ruski predsjednik Vladimir Putin uživo obratiti javnosti vezano za situaciju u Ukrajini.

9.15 sati – Ruske snage preuzele su kontrolu nad graničnim prijelazom s ukrajinske strane, koji povezuje Rusiju i Krim linijom trajekta, kojim su počeli prevoziti kamione pune vojnika, priopćila je ukrajinska pogranična straža.

8.33 sati – Proruske snage, koje su preuzele kontrolu nad bazom Belbek na Krimu, ispalile su nekoliko metaka u zrak u znak upozorenja, dok im se približavalo oko 300 ukrajinskih vojnika, prije zaposlenih u toj bazi.

8.20 sati – Vojne vježbe na zapadu Rusije, koje su počele prošle srijede kada je politička kriza u Ukrajini bila na vrhuncu, uspješno su provedene, priopćilo je rusko ministarstvo obrane, a predsjednik Putin naredio je povratak snaga u svoje baze, piše RT. Kako su vježbe održane u blizini granice s Ukrajinom, zapadne zemlje pretpostavljale su da se Rusija priprema za napad. U vježbama je sudjelovalo oko 150.000 vojnika.

Iako je crnomorska flota u ponedjeljak navodno dala ultimatum Ukrajincima da se predaju do 4 sata ujutro ili će napasti vojnu bazu na Krimu, kako javlja BBC, zasad nema informacija o napadu.
Ujedno, Rusi su zanijekali ultimatum nazvavši ga besmislicom i izmišljotinom.

Ruski veleposlanik u UN-u Vitalij Čurkin izjavio je da je svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič poslao pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u kojem od njega traži upotrebu vojne sile u Ukrajini u svrhu vraćanja reda i zakona.

– Nasilje i teror provode se pod utjecajem zapadnih zemalja – citirao je Čurkin Janukovičevo pismo.

Ukrajinska privremena vlada izvijestila je kako je na Krimu razmješteno 16.000 ruskih vojnika.

NATO je objavio da će se danas sastati veleposlanici svih 28 zemalja članica i to na temelju zahtjeva Poljske koja se pozvala na članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora, odnosno zatražila konzultacije zbog ugroženosti integralne cjelovitosti ili sigurnosti zbog dramatičnih zbivanja u Ukrajini koja predstavljaju opasnost za susjedne zemlje.

>>Tijek jučerašnjih zbivanja u Ukrajini pročitajte ovdje

Dok je u Bruxellesu predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavljivao skori sastanak šefova država i vlada Europske unije, na Krimu traje blokada preostalih ukrajinskih vojnika koji se nisu predali Rusima, proruski orijentirani prosvjednici zauzeli su upravne zgrade u Donjecku na istoku Ukrajine i izvjesili ruske zastave, a ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je da je glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu u telefonskom razgovoru rekao da “u slučaju eskalacije nasilja nad stanovnicima istočne Ukrajine koji govore ruski Rusija neće moći ostati po strani i poslužit će se svim potrebnim mjerama u skladu s međunarodnim pravom”.

Znači li to da se Rusija neće zadovoljiti samo zauzimanjem Krima? Na Krimu su ruske snage samo izašle iz vojarni, predao im se zapovjednik ukrajinske ratne mornarice na Krimu kontraadmiral Denis Berezovski i sad je glavno pitanje hoće li Putin, nakon mlake ili nikakve reakcije Zapada na napad na suverenitet jedne europske zemlje, ići dalje. Putin je jučer popodne dao ultimatum ukrajinskim vojnicima – položite oružje do utorka u četiri ujutro ili ćemo vas napasti! Agencije javljaju da ruski avioni nadlijeću istočnu Ukrajinu bez ikakva otpora, samo uz pokušaje elektroničkog ometanja, dok otpor ostaje samo na verbalnoj razini pa premijer Arsenij Jacenjuk kaže da ruske trupe neće pustiti u istočnu Ukrajinu i traži hitnu pomoć Zapada.

Ruske trobojnice na Krimu

Ruska je vojska na Krimu zaposjela strateška mjesta, a postrojbe bez oznaka u ruskim vozilima zauzele su i trajektnu luku Kerč na jugoistoku Krima, prema Rusiji, pa bi tim putom Rusi mogli dovlačiti nove trupe i naoružanje. Planira se i povezivanje Krima, koji je prekriven ruskim trobojnicama, pontonskim mostom s Rusijom.

Dezertiranja ukrajinskih vojnika na tom su području velika, a nakon prelaska zapovjednika Berezovskog, njegov primjer slijedila su još četiri visoka vojna zapovjednika na Krimu. Proruski orijentiranoj regionalnoj vlasti na Krimu tako su na vjernost prisegnuli i šef ukrajinskih sigurnosnih službi na poluotoku Petjor Zima, zapovjednik ureda unutarnjih poslova Krima Sergej Abisov, zapovjednik pogranične straže Krima Viktor Melničenko te zapovjednik službe za izvanredne situacije Sergej Šakov. I dok učvršćuje svoju vlast na terenu, Rusija intenzivira i psihološki i propagandni rat, usmjeren ne samo protiv Kijeva nego i protiv Zapada.

Regionalna vlast na Krimu najavila je da će u svibnju organizirati referendum o odcjepljenju od Ukrajine prema nacrtima referenduma kakve će krajem godine provesti Škotska i Katalonija. Računaju da im se malo što može osporiti ako će to provesti i dijelovi Velike Britanije ili Španjolske. No, referendumi u spomenutim dvjema zemljama imaju upitnu šansu za prolazak, dok će referendum na Krimu gotovo sigurno biti plebiscitaran. S druge strane Moskva je najavila da će do danas ujutro donijeti odluku o dodjeli financijske pomoći Krimu.

Ne izbacuju ih iz G8

Za razliku od financijske pomoći koju Kijev već danima traži od Zapada i za koju je sve izglednije da je neće dobiti iako o tome ovisi opstojnost države, ne treba ni na tren sumnjati da će Moskva biti široke ruke. Baš kao što je bila i prema Janukoviču prije nekoliko mjeseci dodijelivši Ukrajini zajam od 15 milijardi dolara. Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier rekao je da ne bi bilo dobro da Rusija bude izbačena iz G8 jer to je jedino mjesto za međusobni razgovor.