'Nema mjesta panici, znamo s izbjeglicama'

U Grčku hitno stiže europski povjerenik Dimitris Avramopoulos, i to ne zbog ekonomske, nego zbog humanitarne krize. U Makedoniji je jučer proglašeno izvanredno stanje zbog masovnog dolaska imigranata s Bliskog istoka i iz Afrike – vojsci je dana ovlast da kontrolira granicu. U Srbiju dnevno pristiže njih 2000. Spavaju i žive na otvorenom, u parkovima i na ulicama.

Srbija je posljednja točka prema odredištima u Europskoj uniji u koje imigranti svim silama žele otići – ponajprije u Njemačku, Veliku Britaniju i skandinavske države – u prvoj polovici ove godine u državama EU predano je 400.000 zahtjeva za dobivanje azila, dok je u cijeloj prošloj godini zaprimljeno 600.000 zahtjeva.

Iz Srbije imaju nekoliko opcija – preko Mađarske, koja je usto i članica schengenske zone, pa im se tim putem otvara nesmetan prolaz do željenih destinacija. No Mađarska gradi zid. Ostaje im prijelaz preko Bugarske, Rumunjske i – Hrvatske.

U Hrvatskoj su još uvjereni da situaciju s imigrantima imaju potpuno pod kontrolom.

Preusmjereni iz Srbije

– Tu je riječ o stotinama tisuća ljudi i migranata koji su počeli pristizati s tzv. Arapskim proljećem. Do sada smo to radili uspješno pa ćemo tako raditi i dalje – rekao je ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić pred Banskim dvorima komentirajući izjavu srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića da će se izbjeglice preusmjeriti prema Hrvatskoj kada Mađarska završi zid na granici sa Srbijom.

Brojke potvrđuju takvu tvrdnju: od siječnja do srpnja 2014. evidentirano je 516 nezakonitih ulazaka u RH, dok je u istom razdoblju ove godine evidentirano 118 nezakonitih prelazaka, što predstavlja pad za 77% na granici s Republikom Srbijom, kažu nam iz MUP-a.

Iz Hrvatskoga Crvenog križa kažu da se pripremaju za mogući izbjeglički val, da pripremaju kapacitete te dodatno educiraju djelatnike i volontere za djelovanje u kriznim situacijama. U slučaju dolaska velikog broja izbjeglica i migranata, bit će potrebno osigurati smještaj i dovoljne količine osnovne humanitarne pomoći, što je moguće jedino u koordinaciji i suradnji sa svim važnim ministarstvima i drugim akterima na nacionalnoj i lokalnoj razini, naglašava HCK.

Za sada takve koordinacije nema.

Iako su iz Vlade optimistični, s obzirom na to da su imigrantski tokovi vrlo promjenjivi, nema jamstva da se pritisak na hrvatske granice neće višestruko pojačati. Teško da će se imigranti odvažiti na prelazak riječne granice – Dunava, no "zelena granica" u istočnoj Slavoniji ostaje meka točka.

Iz policije pak kažu da pri obavljanju poslova zaštite vanjske granice koriste mobilne, ručne i daljinski upravljane termovizijske kamere te plovila, terenske motocikle, ophodna i terenska vozila, kombije, helikoptere) te drugu opremu. Dodaju da se oprema i ljudi preraspoređuju u skladu s trenutačnim procjenama rizika. Imigranti koji dolaze u Hrvatsku ili koji bi planom Europske komisije trebali biti prevezeni iz Italije i Grčke mogli bi se primati u tri postojeća azila, u Ježevu, u zagrebačkom Centru za tražitelje azila (bivšem hotelu Porin) i u azilu u Kutini, koji je nadograđen za prihvat ranjivih skupina u koje spadaju obitelji s djecom, osobe s invaliditetom... ali i u dva tranzitna prihvatna centra koja se grade i koja su zasad namijenjena ilegalnim imigrantima – u Trilju i Tovarniku. Tražitelji azila u Hrvatskoj, nakon provedene procedure, dvije će godine imati sva prava iz zdravstvenog i socijalnog spektra kao i hrvatski državljani.

Promjena Schengena

Pritom treba istaknuti razliku između legalnih i ilegalnih azilanata. Hrvatska je dosad bila država s relativno malim brojem imigranata i još manjim brojem tražitelja azila. Imigranti ne ostaju dovoljno dugo u prihvatilištima da bi se provela unificirana procedura EU za azilante koja, primjerice, predviđa uzimanje otisaka prstiju. Čak 85 posto imigranata jednostavno ode iz prihvatilišta prije nego što se obradi njihov zahtjev za azilom, dok se prosječno godišnje odobri azil za 40-ak tražitelja.

Europska komisija jučer je ponovila da pomaže državama zahvaćenima imigrantskom krizom. Hrvatskoj će, najvjerojatnije već u rujnu, biti odobreno više od 71 milijun eura za programe prihvata izbjeglica i za kontrolu granica. Povjerenik Miguel Arias Cañete jučer je rekao da se u EK radi na sveobuhvatnom europskom planu koji bi, uz stalan mehanizam relokacije izbjeglica, utvrdio obveze, ali i puteve legalnog useljavanja u Europu. Predsjednik EK Jean Claude Juncker taj će plan predstaviti 9. rujna. Njemačka je najavila da u ovoj godini očekuje 800.000 zahtjeva za dobivanje statusa izbjeglice te predložila i promjene u Schengenskom sporazumu, dok Austrija traži reviziju Dublinskog sporazuma prema kojem izbjeglica treba tražiti azil u prvoj zemlji u koju stigne na području EU.

>> Slovačka: Primit ćemo samo kršćanske izbjeglice iz Sirije, nemamo džamije

>> Nećemo graditi kampove, migrante ćemo preusmjeriti u Bugarsku i Hrvatsku