'Nema mjesta za populizam. Plaća gradonačelnika Zagreba ne može biti veća od one potpredsjednika Vlade'

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić komentirao je odluku kojom je Vlada povećala plaće najvišim državnim dužnosnicima. Svjestan je kako navedena odluka neće izazvati pozitivne reakcije građana, ali naglašava da se ne radi o populizmu. "Povećali smo prosječnu, medijalnu, minimalnu plaću, sad je došao red i na dužnosničke plaće", kazao je.

"S obzirom na to da je ovo treći mandat Vlade Andreja Plenkovića, u proteklih osam godina jačali smo i socijalni standard i gospodarstvo i plaće, kako u privatnom sektoru tako i u državnom i javnom. Prosječna plaća u posljednjih osam godina u Hrvatskoj je porasla za 76 posto, povećane su mirovine, nema razine socijalnih davanja koju nismo povećali, kojom nismo proširili obuhvat korisnika", kazao je. "I sada je došao korak da se definiraju i dužnosničke plaće. Osnovica koja je bila zajednička i za javne i za državne službenike sve do 2009. godine, od tada osnovica za plaće dužnosnika je jedno vrijeme stagnirala, dakle padala, od 2014. ona se nije mijenjala", dodao je za HRT.

Kazao je Vlade premijera Andreja Plenkovića u protekla dva mandata povećale osnovicu za isplatu plaća državnim i javnim službenicima za preko 40 posto te da su velikom reformom sustava plaća značajno povećane za 244.000 državnih i javnih službenika. Osvrnuo se na kritike i oporbe "da je to bio vrlo smišljen potez, prije izbora, a sebi sada povećavaju plaće nakon izbora". "Bio je utoliko smišljen potez zato što je reforma plaća u državnom i javnom sustavu bila dimenzionirana 2020. godine", odgovorio je Piletić.

"Trebalo je provesti niz analiza, provesti postupak i razgovor sa Svjetskom bankom, koja nam je pomagala u tome, obaviti konzultacije s našim socijalnim partnerima, donijeti zakon u dva čitanja, a onda poslije toga donijeti dvije uredbe. Sve to imalo je svoj vremenski tijek, mi smo to ispoštovali", dodao je. "Naravno da plaće dužnosnika nisu bile u fokusu interesa i da smo to ostavili za kraj, nakon svega što smo prije toga učinili - povećali osnovicu, povećali prosječne plaće, minimalnu plaću", istaknuo je. Upitan hoće li ovo izazvati negativne reakcije građana, Piletić je odgovorio kako sigurno neće izazvati pretjerano pozitivne emocije. 

VEZANI ČLANCI:

"Međutim, ovdje zaista nema mjesta za populizam. Reforma plaća je kontinuitet ove Vlade. Povećali smo prosječnu, povećali smo medijalnu za 103 posto, povećali minimalnu plaću. Mi ćemo tim tempo nastaviti i dalje. Ali u ovom trenutku došao je red i na dužnosničke plaće, ne samo dužnosničke u državnom sektoru, s obzirom na to da mi dužnosnike imamo i na lokalnoj i na regionalnoj razini", naveo je. 

Govorio je i o lokalnim dužnosnicima. "Limitirani su oni maksimalni iznosi koje imaju lokalni čelnici, mislim pritom na gradonačelnika Zagreba, župane, gradonačelnike velikih gradova i načelnike općina. Limitirano je da plaća gradonačelnika Zagreba ne može biti veća od potpredsjednika Vlade", naglasio je.  "Međutim, s obzirom na to da smo povećali osnovicu, sada i oni imaju prostora povećati svoje plaće, ne samo zbog svojih plaća nego s obzirom na njihove zakonske okvire, gdje plaća prvih izvršnih čelnika i službenika ne može biti veća od plaće gradonačelnika. Na taj način smo zakočili rast plaća lokalnih i županijskih službenika", nastavio je. 

Komentirao je i masakr u Daruvaru. "Svi preostali štićenici smješteni su u Veteranski centar u Daruvaru pod ingerencijom Ministarstva branitelja. Mi smo u kontaktu s vlasnicima doma. Nakon ovog šoka, nakon ove tragedije koja se dogodila, mislimo da i oni imaju pravo na jedno razdoblje da analiziraju svoje buduće poslovanje", poručio je.  "Ja vjerujem da će dom nastaviti funkcionirati i zbog ovih korisnika koji su i dalje njihovi štićenici, ali i zbog potreba na našem tržištu za krevetom za starije i nemoćne", kazao je. Podsjetio je kako je Vlada pokrenula proces izgradnje 18 novih centara za starije.

FOTO Pogledajte kako su Milanović i Plenković izgledali u djetinjstvu: Veliki sukob počeo je 2012.