Nemalu konsternaciju izazvala je danas informacija da je Vlada dobila “odbijenicu” Europske komisije na zahtjev da nam se produlji rok za povlačenje novca iz Fonda solidarnosti namijenjenog obnovi potresom načetih zgrada javne nabave. Riječ je o 5,1 milijardi kuna koje Hrvatska mora potrošiti do lipnja ove godine. Da je rok od 18 mjeseci za Hrvatsku prekratak pokazuje podatak da je krajnjim korisnicima do sada isplaćeno manje od 120 milijuna kuna, ispod tri posto odobrenog novca.
Sklopljeno je, doduše, 316 ugovora ukupne vrijednosti 8,4 milijarde kuna, no u konačnu računicu ući će samo ono što se uspije naplatiti na temelju obavljenog posla pa je po dosadašnjoj dinamici jasno da će Hrvatska bez produljenja roka ostati bez velikog dijela novca. Da će se tražiti pomicanje tog roka najavljivao je i premijer Plenković, a kao argument je naveo činjenicu da je Hrvatska jedina korisnica Fonda solidarnosti koju su u kratkom roku pogodila dva katastrofalna potresa, koje je pratio i niz afteršokova koji su prouzročili dodatnu štetu i zastoje.
Dio medija je, međutim, danas objavio dijelove pisma koje je Vladi poslala Europska komisija, a u kojem stoji kako pravilia Fonda solidarnosti ne predviđaju produljenje roka te kako Hrvatska uplaćeni novac mora potrošiti do 17. lipnja. Pred medije je žurno istupila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i demantirala da se radi o odbijenici.
- Radi se o netočnim navodima. Meritum pisma bio je potvrditi ono o čemu se razgovaralo na sastanku, a razgovaralo se o provedbi projekata koji se financiraju iz Fonda, kao i o načinu izvještavanja. U pismu je follow up našeg tehničkog sastanka koji smo održali sa službama EK tijekom prosinca i na kojem smo se dogovorili o dinamici daljnjeg rada - kazala je Obuljen Koržinek.
Zanimljivo, ministrica tvrdi i kako Hrvatska nije tražila produljenje roka “niti se o tome u ovom trenutku razmišlja”. Budući da je premijer najavljivao da će se tražiti produljenje roka, ovo može značiti samo da je u međuvremenu zaključeno da su šanse za produljenje slabije nego što smo se nadali, a to znači da pismo koje se sada želi prikazati kao zapisnik sa sastanka s eurobirokratima ima veći značaj.
Da će Hrvatska teško uspjeti potrošiti dodijeljeni joj novac jasno je već neko vrijeme. Novac koji smo i uspjeli isplatiti krajnjim korisnicima odnosi se na projektiranje, i to tek manji dio onoga što su stvarne potrebe. Novi ugovori tek će trebati projektiranje, koje teško da može trajati manje od tri mjeseca, a tek iza toga slijedi javna nabava za radove, koja i bez mogućih žalbi teško da može trajati kraće. Kada dodamo manjak građevinske operative, jasno je da je značajnije korištenje novca iz Fonda solidarnosti za Hrvatsku znanstvena fantastika i da ćemo se morati orijentirati na druge izvore.
VIDEO Ministar Darko Horvat o osobnoj odgovornosti jer se kasni s obnovom nakon potresa
Da je trebalo ukrasti 5,1 milijarde europskih kuna kod adzovaca nema problema za to. Ovako sirotinja koja nema gdje stanovat nema ništa od Europe zahvaljujući adzovcima koji pune samo svoj džep.