Premijer Zoran Milanović svojom izjavom u Bruxellesu o prihvatljivosti TTIP-a za Hrvatsku nije rekao ništa novo što već nije izgovorio, osim što je iznio jasan stav što se tiče GMO-a – da ih mi ne volimo i da ćemo učiniti sve da ih držimo na distanci. Kako sad stvari stoje, očito EU koji pregovara sa SAD-om o TTIP-u (Transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini) neće pristati na mogućnost uvođenja genetički modificirane neoznačene hrane na police trgovina i genetički modificiranih usjeva, što traže Amerikanci, pa je onda razumljiva i Milanovićeva izjava o GM hrani.
Prag za sjeme – nula
Milan Račić, poslovni savjetnik s diplomom ekonomije i magisterijem iz međunarodnog prava, smatra: – GMO regulativa u EU dosta je čvrsta. Očito je da se to ne može dirati, ali će sigurno biti pritisaka s američke strane. No, ako EU zna što hoće i kaže da ne dopušta neoznačenu GM hranu, mislim da to neće biti problematično. Vjerujem europskim institucijama i zaključujem da nismo u opasnosti od GM hrane, premda voće i povrće koje smo jeli prije sto godina i danas nije isto jer čovječanstvo modificira voće i povrće stoljećima – kaže Račić.
No, s njime se ne bi složio bioetičar dr. Ivica Kelam, koji je doktorirao na temu "Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem" i koji smatra da EU ne bi trebao dopustiti uvođenje neoznačene GM hrane i usjeva na svoja polja. Hrana za ljude i životinje i u Hrvatskoj i u EU koja sadrži više od 0,9% GM sastojaka mora biti označena, dok je prag za sjeme 0. Procjenjuje se da 70% prehrambenih proizvoda u SAD-u sadrži GM sastojke.
– U EU i Hrvatskoj, koliko mi je poznato, ne prodaje se GM voće. Ima ga u laboratorijima, ali ne na tržištu, čak i u SAD-u postoji samo genetički modificirana papaja koja se proizvodi na Havajima. No, svi proizvodi koji sadrže soju ili kukuruz imaju određeni postotak GM sastojaka, ali je bitno kod nas i u EU da ne smiju biti veći od 0,9% ili moraju biti označeni. Kako potrošači u EU, osobito u Hrvatskoj imaju averziju prema GM proizvodima, oni se ni ne nude na tržištu. Mi ne bismo, naglašavam, trebali imati GM proizvode na policama trgovina, ali ako ih ima, onda je to nelegalno – kaže Kelam. Inače, lani je naša sanitarna inspekcija među 145 uzoraka hrane pronašla svega četiri GM pozitivna, ali unutar dopuštene granice od 0,9%. Na upit postoje li procjene o nelegalnim GM proizvodima kod nas, Kelam odgovara da se ne bi upuštao u nagađanja.
– Lani je bila priča da se GM soja sije u hrvatskom Podunavlju, ali ako se sije, to može biti samo ilegalno jer su kazne između 500.000 i milijun kuna za nelegalno sijanje takvih usjeva. Životinje se i kod nas mogu hraniti hranom koja u sebi ima GM sastojke jer nije zabranjen uvoz krmiva koji je, primjerice, podrijetlom od GM soje i to je problem za EU, koja uvozi više od 20 milijuna tona GM soje – dodaje Kelam.
No, taj problem EU pokušava riješiti, pokrenuo je inicijativu da se na milijun i pol hektara u podunavskom slijevu posade površine s konvencionalnom sojom i da se tako smanji ovisnost o GM soji.
Zasad samo losos
– Mi, nažalost, konzumiramo GM proizvode preko mlijeka, mesa, jaja, hrane koju dobivamo od životinja, a koje se hrane GM biljkama – kaže Kelam.
Ističe da je u EU i Hrvatskoj najbitnije zaštititi polja od GM usjeva jer uvoz GM soje može se riješiti zabranom, ali jednom kad se puste GM usjevi na naša polja, teško ćemo ih poslije istrijebiti. Temeljno pravilo kod genetičkog modificiranja, kaže, jest da se unese strani gen s poželjnim svojstvom u genom biljke.
Na naše pitanje ima li danas GM životinja, Kelam odgovara:
– Čak ni u SAD-u nema nijedne genetički modificirane životinje namijenjene za konzumaciju jer imaju jednu vrstu GM lososa, no i oni su u procesu registracije odobravanja stavljanja lososa na tržište posljednjih 15-ak godina zbog velikog otpora javnosti pa se ne žele žuriti.
No, tamo su veliki pritisci da se popusti... – kaže Kelam.
Kad je pak riječ o TTIP-u u cijelosti, kojeg je GMO samo mali dio, Račić se slaže s premijerom da je TTIP prihvatljiv te kaže: – Daje malim zemljama šansu da im bude dostupno najveće i najbogatije tržište na svijetu i mi kao mala zemlja ne možemo biti zatvoreni sustav i bez otvorene trgovine.
>>'Ne nasjedajte na mitove o TTIP-u, nije riječ o prodoru GMO-a'
>>Poljoprivrednici bi mogli nesvjesno sijati GMO, a ljudi jesti GM hranu
Kako ljudima ogaditi jabuke jednom fotografijom...