U slovenskom parlamentu sve je spremno za donošenje zakona kojim bi,
očekuje se 4. listopada, Slovenija proglasila ekološko-epikontinentalnu
zonu u sjevernom Jadranu, i to u moru koje je hrvatski teritorij. Svi
stručnjaci znaju da je taj zakon pravni nonsens, jer Slovenija ne može
posjedovati more "bez obale". Činjenica je da su sve slovenske
političke opcije postigle konsenzus o "zoni", tako da se Hrvatska ne
može tješiti time što je riječ o pravnoj gluposti. Spor između dvaju
susjeda tom će odlukom znatno ojačati, pogotovu zato što Vlada RH,
procjenjuje se, neće dramatizirati, jer sada treba "primirena" čekati
dobre vijesti iz Bruxellessa o početku pregovora o ulasku u EU.
Zaoštravanje
Nakon novog zaoštravanja, a dokaz tomu je i najava nabave prvoga pravog
slovenskog ratnog broda za koji su predvidjeli izdvojiti čak dvije
milijarde tolara, tj. 8,350 milijuna eura, morat će uslijediti i novi
pregovori. Iskusni bivši pregovarači smatraju da će nakon dosad
najvećega slovenskog apsurdnog poteza morati krenuti stvarni
pregovori, jer prostora za političke i nepravne gluposti više nema.
Akademik D. Rudolf smatra da će Hrvatska uspjeti prisiliti Sloveniju na
arbitražu ili međunarodno sudište, no samo ono koje predviđa obvezujuću
odluku. Slovenija, naime, od početka sporenja na problem razgraničenja
gleda kao na politički, a Hrvatska kao na pravni problem. Tretira li se
spor kao politički, to podrazumijeva i kompromise, kao što je bila
odluka o parafu Račanove vlade, taj vječni politički uteg hrvatskih
pregovarača. Ako spor bude rješavao sud ili arbitraža, imat će na
umu taj, za Hrvatsku štetan ugovor... To je, molim lijepo, bio dogovor
dviju vlada, a ne seljačkih zadruga... kaže sada D. Rudolf.
Rješenje
Iskusni hrvatski stručnjak, međutim, najavljuje da se spor sa
Slovenijom može rješiti u kratkom roku. Najjednostavnije i
najjeftinije rješenje jest pokretanje spora pred Malim vijećem
Međunarodnog suda u Haagu. Slučaj bi tada rješavalo samo pet sudaca, a
do cjelovitog i obvezujućeg rješenja stiglo bi se za dvije do tri
godine. Dogovore li se Hrvatska i Slovenija da se tretira samo problem
granice na moru, za odluku bi trebalo znatno manje, možda samo šest
mjeseci navodi Rudolf. Podsjeća međutim: dok u pregovorima
sudjeluje Janez Drnovšek, rješenja teško da će biti.
Možda kulminacija zaoštravanja odnosa između Hrvatske i Slovenije
doista pokrene i "konačne" pregovore jer, navode stručnjaci, ovo je
spor karakterističan za male države koje su nedavno stekle
nezavisnost... Pravi je problem što mali "vježbaju mišiće" međusobno,
umjesto da se zajedno, partnerski postave prema pravom jadranskom
takmacu Italiji.
Slovenija kupuje još jedan ratni brod
Za zaštitu svojih teritorijalnih voda Jadrana, Slovenija će kao pomorska zemlja, osim postojećeg ratnog broda Ankaran, nabaviti još jedan ratni brod, najavio je slovenski ministar obrane Karl Erjavec. Za razliku od broda Ankaran, koji je opremljen zastarjelim oružjem, novo će plovilo biti opremljeno najsuvremenijom vojnom opremom. Slovenskoj je javnosti predočeno da Bruxelles od Slovenije, kao članice NATO-a, ne zahtijeva nabavu takvog plovila, a potrebu za takvom kupnjom ne vide ni slovenski stručni krugovi, ali u Ministarstvu obrane tvrde da Slovenija kao pomorska država treba sama nadzirati svoje more. (V. Z.)