SLOVENSKO-HRVATSKI ODNOSI Koje su posljedice zakona kojim bi 4. listopada slovenski parlament trebao proglasiti ekološko-epikontinentalni pojas u sjevernom Jadranu

Nema pravno valjane aneksije

Foto: import
Nema pravno valjane aneksije
28.09.2005.
u 19:08
Pogledaj originalni članak

U slovenskom parlamentu sve je spremno za donošenje zakona kojim bi, očekuje se 4. listopada, Slovenija proglasila ekološko-epikontinentalnu zonu u sjevernom Jadranu, i to u moru koje je hrvatski teritorij. Svi stručnjaci znaju da je taj zakon pravni nonsens, jer Slovenija ne može posjedovati more "bez obale". Činjenica je da su sve slovenske političke opcije postigle konsenzus o "zoni", tako da se Hrvatska ne može tješiti time što je riječ o pravnoj gluposti. Spor između dvaju susjeda tom će odlukom znatno ojačati, pogotovu zato što Vlada RH, procjenjuje se, neće dramatizirati, jer sada treba "primirena" čekati dobre vijesti iz Bruxellessa o početku pregovora o ulasku u EU.

Zaoštravanje
Nakon novog zaoštravanja, a dokaz tomu je i najava nabave prvoga pravog slovenskog ratnog broda za koji su predvidjeli izdvojiti čak dvije milijarde tolara, tj. 8,350 milijuna eura, morat će uslijediti i novi pregovori. Iskusni bivši pregovarači smatraju da će nakon dosad najvećega slovenskog apsurdnog poteza  morati krenuti stvarni pregovori, jer prostora za političke i nepravne gluposti više nema. Akademik D. Rudolf smatra da će Hrvatska uspjeti prisiliti Sloveniju na arbitražu ili međunarodno sudište, no samo ono koje predviđa obvezujuću odluku. Slovenija, naime, od početka sporenja na problem razgraničenja gleda kao na politički, a Hrvatska kao na pravni problem. Tretira li se spor kao politički, to podrazumijeva i kompromise, kao što je bila odluka o parafu Račanove vlade, taj vječni politički uteg hrvatskih pregovarača.  Ako spor bude rješavao sud ili arbitraža, imat će na umu taj, za Hrvatsku štetan ugovor... To je, molim lijepo, bio dogovor dviju vlada, a ne seljačkih zadruga...  kaže sada D. Rudolf.

Rješenje
Iskusni hrvatski stručnjak, međutim, najavljuje da se spor sa Slovenijom može rješiti u kratkom roku.  Najjednostavnije i najjeftinije rješenje jest pokretanje spora pred Malim vijećem Međunarodnog suda u Haagu. Slučaj bi tada rješavalo samo pet sudaca, a do cjelovitog i obvezujućeg rješenja stiglo bi se za dvije do tri godine. Dogovore li se Hrvatska i Slovenija da se tretira samo problem granice na moru, za odluku bi trebalo znatno manje, možda samo šest mjeseci  navodi Rudolf. Podsjeća međutim: dok u pregovorima sudjeluje Janez Drnovšek, rješenja teško da će biti.
Možda kulminacija zaoštravanja odnosa između Hrvatske i Slovenije doista pokrene i "konačne" pregovore jer, navode stručnjaci, ovo je spor karakterističan za male države koje su nedavno stekle nezavisnost... Pravi je problem što mali "vježbaju mišiće" međusobno, umjesto da se zajedno, partnerski postave prema pravom jadranskom takmacu  Italiji.


Slovenija kupuje još jedan ratni brod

Za zaštitu svojih teritorijalnih voda Jadrana, Slovenija će kao pomorska zemlja, osim postojećeg ratnog broda Ankaran, nabaviti još jedan ratni brod, najavio je slovenski ministar obrane Karl Erjavec. Za razliku od broda Ankaran, koji je opremljen zastarjelim oružjem, novo će plovilo biti opremljeno najsuvremenijom vojnom opremom. Slovenskoj je javnosti predočeno da Bruxelles od Slovenije, kao članice NATO-a, ne zahtijeva nabavu takvog plovila, a potrebu za takvom kupnjom ne vide ni slovenski stručni krugovi, ali u Ministarstvu obrane tvrde da Slovenija kao pomorska država treba sama nadzirati svoje more. (V. Z.)

Pogledajte na vecernji.hr