Za hrvatske štediše stare Ljubljanske koji još nisu dobili povrat deviznih depozita nema straha. Naime, priopćenje slovenske vlade u kojem piše da ne postoji obveza Slovenije da isplati prenesenu deviznu štednju hrvatskih štediša na njih se – ne odnosi.
Složena povijest
Treba ponoviti kompliciranu povijest Ljubljanske banke i razliku između neprenesene i prenesene štednje, o kojoj je ovdje riječ.
Nakon raspada Jugoslavije i povlačenja Ljubljanske banke iz Hrvatske dio štediša zadržao je svoje uloge u toj banci. To je tzv. neprenesena štednja. Prema presudi Europskog suda za ljudska prava Slovenija novac mora vratiti štedišama i ti su povrati sada u tijeku.
No, dio štediša štednju je htio “prenijeti” u hrvatske banke. Svi su isplaćeni i to iz hrvatskog državnog proračuna. Hrvatska je Vlada stoga dala punomoć Zagrebačkoj i Privrednoj banci, koje sada na hrvatskim sudovima tuže Ljubljansku banku za isplatu tog novca.
Ta je “prenesena” štednja dugo predmet nesporazuma jer Slovenija inzistira da se to pitanje tretira kao sukcesijsko, što Hrvatska odbija. Memorandum iz Mokrica koji su 2013. godine potpisali tadašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša bio je potreban, ali nije riješio problem. Slovenija se memorandumom obvezala da neće blokirati hrvatsko članstvo u EU, a Hrvatska da će bankama kojima je dala punomoć naložiti da zastanu s tim procesom pred sudom.
No, dvije se zemlje ne slažu oko prijevoda engleske riječi “stay” iz tog memoranduma. Hrvatska inzistira na tome da se procesi stave u mirovanje jer tako nalažu hrvatski zakoni koji pak ne poznaju termin “prekid”, dok Slovenija tvrdi da se postupak mora prekinuti. Postupci na hrvatskim sudovima protiv Ljubljanske banke stoga i dalje teku.
Kako se trenutačno u Sloveniji vodi rasprava o privatizaciji Nove Ljubljanske banke jer se Slovenija Europskoj komisiji obvezala da će prodati 75 posto dionica NLB-a, a u njoj zadržati 25 posto, što bi trebala ispuniti do kraja iduće godine, s time da ove godine proda 50 posto dionica, tako je slovenska vlada izdala priopćenje koje je uzbudilo dio štediša u Hrvatskoj.
Slovenska je vlada odbila izdati jamstvo potencijalnim kupcima dionica NLB-a kojim bi jamčila da ih mogući negativni ishod u tužbama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb neće pogoditi jer će taj rizik preko fonda preuzeti Slovenija kao stopostotni vlasnik banke.
Odbijanje da izda jamstva, kažu slovenski mediji i financijski stručnjaci, može smanjiti interes potencijalnih kupaca i sniziti cijenu dionice kod investitora, a vjerojatno će i odgoditi privatizaciju.
Inzistiraju na sukcesiji
Umjesto jamstva, slovenska je vlada pak izdala priopćenje u kojem je ponovila da je pravorijek hrvatskog Vrhovnog suda prema kojemu je Nova Ljubljanska banka solidarno odgovorna za neisplaćenu staru deviznu štednju kao univerzalni pravni sljedbenik Ljubljanske banke pravna pogreška, nastavljajući inzistirati da je riječ o sukcesijskom pitanju.
O takvoj odluci slovenske vlade složili su se svi ministri osim ministrice financija Mateje Vraničar Erman koja je zbog toga ponudila ostavku, ali je premijer Miro Cerar nije prihvatio.
Odličan tekst, skidam kapu. :) A čak i iz ovog nepristranog teksta jednostavno vrišti činjenica kako se s susjedima ne smije potpisivati bilo što što je podložno različitim tumačenjima jer lov u mutnom očigledno je 'sport' koji im je prirastao srcu.