Nema trgovine Kosova za Republiku Srpsku

Voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Jorge Fuentes Monzonis-Vilallonga prošloga je tjedna razgovarao s prognanim Srbima u BiH, ali i malobrojnim Hrvatima koji su se vratili u Republiku Srpsku. Veleposlanik Fuentes ima bogato diplomatsko iskustvo, a za jugoistok Europe vjeruje da ima budućnost u ujedinjenoj Europi.

FUENTES: Hrvatska je najviše napredovala u procesu integracije u euroatlantske institucije. Tako će u samo nekoliko sljedećih godina Hrvatska postati punopravna članica NATO-a, a nakon toga i EU. Što se tiče BiH, to nije isti slučaj. Rat je ovdje bio još razorniji nego što je bio u Hrvatskoj, a zemlja prolazi kroz fazu koju je Hrvatska davno prošla. Taj je napredak ipak ohrabrujući. Veoma je važno što je u Rigi BiH pozvana pristupiti Partnerstvu za mir.

VL: U regionalnom političkom preslagivanju, posebno o statusu Kosova, stalno se licitira da bi se nezavisnost Kosova mogla platiti odcjepljenjem RS-a. Kako na to gledate?
FUENTES: Nema govora o tome da govorimo o dezintegraciji zemlje. To nije prihvatljivo i nema uopće govore o kompenzaciji Kosova za BiH. Međunarodna zajednica neće nikad prihvatiti takvu trgovinu.

VL: Misija OESS-a, ali i EU očekuje da će Hrvatska ispuniti zadaću povratka izbjeglica i procesuiranja ratnih zločina. Kada usporedite regiju, gdje je Hrvatska?
FUENTES: Nakon 11 godina možemo reći da je Hrvatska uspješno riješila četiri od šest zadaća vezano uz mandat Misije u RH. S Vladom RH intenzivno radimo kako bismo ove godine, ako je moguće, zavrpili dva preostala područja, čime bi se i završila naša misija u Hrvatskoj.

Što se tiče izbjeglica, najvažnije je da Hrvatska olakša povratak što je više moguće onih koji se žele vratiti. To su smještaj, građanska prava, zaposlenje i naročito dobro okružje u kojemu nema etnički motiviranih incidenata. Hrvatska bi do 2009. morala osigurati 7000 stambenih jedinica za srpske povratnike koji su do 1991. imali stanarsko pravo nad stanovima u Hrvatskoj, a sada se žele vratiti.

VL: A ratni zločini?
FUENTES: Najvažnije je da se sudi ratnim zločincima neovisno o njihovoj nacionalnosti. To je jedini način za pomirenje.

VL: Brojne srpske izbjeglice iz Hrvatske smjestile su se u BiH, a s nekima ste razgovarali. Postoji li još želja za povratkom?
FUENTES: Otprilike 7000 Srba iz Hrvatske živi u kolektivnim centrima, a ostali su se integrirali u BiH. No svi se ne žele vratiti u Hrvatsku. Premijer RS-a Milorad Dodik rekao mi je da očekuje kako se neće mnogo ljudi vratiti u Hrvatsku. Pretpostavljam da je riječ o samo nekoliko stotina, a najviše tisuću. Moj posjet mogao bi se povezati s regionalnim pristupom u rješavanje toga problema.

VL: Bili ste u Stocu, a otamo posljednjih dana nisu stizale ohrabrujuće poruke. Primjećujete li ipak napredak u BiH glede pomirenja tri naroda?
FUENTES: Posjet Stocu bio je samo dio cjelokupnog boravka s posebnim naglaskom na pomirbu preko obrazovanja. Za posjeta u Stocu cijelo vrijeme bio sam u školi koja radi po sustavu dvije škole pod jednim krovom, a to znači da u različitim smjenama nastavu pohađaju hrvatska, odnosno bošnjačka djeca. Djeca se pritom ne susreću između smjena.

VL: Što su bile vaše poruke?
FUENTES: S direktorom i koordinatorom za obrazovanje podijelio sam iskustva u istočnoj Slavoniji, u kojoj smo proveli program Djeca zajedno. Uspostavili smo vezu između djece različitih nacionalnosti, prije svega Srba i Hrvata. Rezultat je njihova rada predivna umjetnička radionica.

Zajedno su pjevali, plesali i crtali. Rezultat je bio spektakularan. Napravili smo kalendar i božićne čestitke s radovima te djece. Smatram da je to bio dobar primjer za Hrvatsku, ali i za BiH. Obećao sam direktoru poslati rezultate našega rada koji bi bili usmjereni međusobnu približavanju.