Nema više ni dosadnih kontrola putnika u busevima i vlakovima: Na izlet po bledsku kremšnitu ili pomursku gibanicu

Šampanjac je popijen, čestitke su razmijenjene. Ulazak u Schengen donijet će Hrvatskoj razne pogodnosti, na svoje će doći i oni koji vole putovati javnim prijevozom, a živcirala su ih duga čekanja i kontrole na graničnim prijelazima. Poželite li vlakom ili autobusom posjetiti neku turističku destinaciju u Sloveniji, pojesti slavnu bledsku kremšnitu ili pomursku gibanicu, prošetati se Ljubljanom, Celjem ili Mariborom, sad to možete bez zaustavljanja na Bregani, Banfiju ili Trnovcu. Tako i Slovenci mogu brzo i jeftino do Zagreba, Čakovca, Varaždina...

Ekonomska isplativost

Za autobusne prijevoznike to znači da su čekanja na graničnim prijelazima radi kontrole putnika, koja su znala trajati i po nekoliko sati, nestala, a isto je i u međunarodnom željezničkom prometu. Prema evidenciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, između Hrvatske i Slovenije uspostavljeno je trenutačno pet autobusnih linija, i to Zagreb – Metlika, Vrhovac – Radatovići, Dubrovnik – Ljubljana, Zagreb – Ljubljana i Umag – Izola.

Održale su se linije koje prijevoznicima osiguravaju ekonomsku isplativost. Poželite li, na primjer, iz Zagreba autobusom otputovati u Metliku u pokrajini Dolenjskoj, karta u jednom smjeru stajat će vas 43 kune, nešto manje od šest eura, pa se možete prošetati uz Kolpu, najčišću slovensku rijeku, a uz razgled vatrogasnog muzeja Bele Krajine, atrakcija je i avion Douglas DC-3, vojna verzija C-47, dvomotorni transportni zrakoplov iz Drugog svjetskog rata, koji je posljednji put korišten u Zračnoj luci Pleso kod Zagreba 80-ih godina.

Autobusna karta u jednom smjeru od Zagreba do Ljubljane stoji od 113 kuna (oko 15 eura) do 138 kuna (oko 18,4 eura), a vožnja traje dva i pol sata. Što se tiče željezničkog prijevoza između Hrvatske i Slovenije, tu je situacija već znatno bolja. Prema podacima Ministarstva prometa, svakodnevno voze EuroCity vlakovi na relaciji Zagreb – Beč, a vožnja traje sedam sati.

Vlak se zaustavlja na kolodvorima Dobova, Krško, Sevnica, Laško, Celje, Poljcane, Pragersko i Maribor. Voze i brzi vlakovi na relaciji Vinkovci – Villach, EuroCity vlakovi 212/213 na relaciji Zagreb – Frankfurt, brzi vlakovi na relaciji Zagreb – Zürich, brzi vlakovi 480/481 na relaciji Rijeka – München, koji se zaustavljaju na kolodvorima Sapjane, Ilirska Bistrica, Pivka, Postojna, Rakek, Logatec, Borovnica, Preserje, Notranje Gorice, Brezovica, Ljubljana Tivoli i Ljubljana, brzi vlakovi na relaciji Rijeka – Ljubljana te EuroNight vlakovi koji povezuju Zagreb i München, a zaustavljaju se na kolodvorima Dobova, Krško, Sevnica, Zidani Most, Ljubljana, Kranj, Lešće Bled i Jesenice.

Između dviju država voze i pogranični vlakovi na relacijama Đurmanec – Rogatec (Celje), Ormož – Čakovec, sa zaustavljanjima na kolodvorima Središće, Obrež, Frankovci i Ormož te linija Buzet – Divaca, sa zaustavljanjima na kolodvorima Hrpelje – Kozina i Divaca. Tijekom ljetne turističke sezone brzi vlakovi voze i do Budimpešte, a povezana je i Pula s Ljubljanom. Zahvaljujući Schengenu, mogao bi se povećati i broj gostiju u Međimurju. Gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak kaže da će s lendavskim županom uskoro razgovarati o ponovnoj uspostavi linije s Lendavom koja ima slijepu prugu s izlazom samo prema Hrvatskoj.

I do Međimurja

– Sad kad više nema graničnih kontrola, trebala bi to biti održiva priča s obzirom na mnogobrojne goste londavskog hotela Lipa koji bi vlakom mogli doputovati k nama. Bila bi to krasna turistička ruta do našeg spomen-doma rudarstvu, a zašto ne i do Čakovca. Slovencima ta pruga ništa ne znači ako ne ide prema Hrvatskoj. Ima turistički potencijal – kaže Srpak.

Preko hrvatsko-slovenske i mađarske granice u ulasku i izlasku u 2021. prešlo je oko 3,2 milijuna teretnih vozila i autobusa, od čega se 1,1 milijuna odnosilo na hrvatske prijevoznike. S obzirom na čekanja na prijelazima, u HGK su izračunali da je svaki prelazak generirao trošak, odnosno izgubljenu dobit, od oko sto eura po prelasku za naše prijevoznike. Procjena je da će izravne koristi od ulaska u Schengen za više od 5000 međunarodnih cestovnih prijevoznika u Hrvatskoj biti više od 110 milijuna eura na godišnjoj razini, naveli su u HGK.