Na grčkim ulicama prosvjedi, najveći od 2012. Državu je na nekoliko dana paralizirao opći štrajk. Malo toga se u Grčkoj na pojavnoj razini promijenilo otkad su uvedene mjere štednje: razlozi prosvjeda i štrajkova potpuno su isti: dosta rezanja i nameta. Samo se grčko društvo dodatno urušilo, a premijer Alexis Tsipras, koji je preuzeo vlast prije godinu dana najavljujući blagostanje – što je većina otpisala kao populističku fantaziju – ali i borbu za grčki narod – što su ipak očekivali da će učiniti – bacio ručnik u kut pred kreditorima kojima duguje 400 milijardi eura i izbjegava odgovore na teška pitanja. Zazivaju se i prijevremeni izbori, ali svi su svjesni da bi i od toga bilo malo koristi. Jer, koga birati? – Ovo je samo nastavak nezavršene priče – kaže Zagrepčanin koji živi u Grčkoj Nikica Jeftić.
Ni 1 euro mjesečno
Nezavršena priča podrazumijeva cijeđenje porezima, a opet su došle na red i mirovine, i to 12. put od uvođenja mjera štednje. Plan je smanjiti izdavanja u iznosu od jedan posto BDP-a ili za 1,8 milijardu eura, kako bi osigurala daljnja pomoć vjerovnika. – Mirovinski fond je prazan jer su ulagali u dionice i izgubili. Postotak nezaposlenih se popeo na 30 posto i oni ne mogu popuniti manjak. Najavljena reforma podrazumijeva da će mirovinu dobivati samo oni s 20 godina staža. Svi oni koji su radili kraće, ali i upla- ćivali u fondove, a onda dobili otkaz i ne mogu naći novi posao jer ga nema, neće imati pravo ni na euro mjesečno – govori Jeftić.
Reži i nameći poreze, mantra je koju nastavlja i vlada Alexisa Tsiprasa. Najnoviji porez imaju i poljoprivrednici, koji su također na cestama. Nameti na nekretnine su golemi – Nikica tako plaća paušalno 1500 eura za stran u Ateni. Uz to idu i dodatni porezi na nekretnine, režije... – Tako neće napuniti blagajnu.
Dignuli su namete na automobile. U nekoliko dana stotine tisuća ljudi odjavile su vozila. Više od 60 tisuća grčkih tvrtki preselio se u Bugarsku. Tamo od zarade od 20 tisuća eura nakon davanja državi ostane 16 tisuća. U Grčkoj tri ili četiri – dodaje te priznaje da nitko ne vidi rješenje.
Postaju 'dio Bliskog istoka'
Usto, kaže, imigrantska kriza dodala je potpuno novu dimenziju krizi: – Točno je da grčke vlasti ne obavljaju posao. Ali neka EU kaže što bismo trebali raditi. Potapati brodove s imigrantima? Pretvoriti se u izbjeglički centar? Sada pomažu Makedoniji da zatvori granicu i prijete Grčkoj izbacivanjem iz Schengena. Ostane li Grčka izvan Schengena, preplavljena imigrantima, siromašna, postat će de facto dio Bliskog istoka – zaključuje Zagrepčanin Nikica Jeftić iz Atene.
Umjesto da gledaju što se događa u Grčkoj, jer to je ono što se i nama sprema ne uspije li Orešković provesti reforme i pokrenuti gospodarstvo, naši mediji podižu tenzije ideološke vrste, a lijevoliberalne udruge tužakaju zemlju uokolo za "fašizam" jer su im uskraćena sredstva iz proračuna. Dođe li i kod nas do ovoga što se događa u Grčkoj, svi ti lijevoliberalni "umjetnici" prebacit će se Sorosu na grbaču, a ljudi ove zemlje ostat će na cjedilu. Što se vas, Večernji, tiče, koliko mislite da ćete zadržati radna mjesta kad vam više nitko ne bude imao novca plaćati oglase i kupovati novine?