Malo je koje zakonske novine turistička, pa i šira javnost čekala s nestrpljenjem kao izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Ovim izmjenama dirnut će se, naime, u zamršeno klupko cimerfraja. Obiteljski smještaj tijekom posljednjeg desetljeća formalno je, sa svojih 125.000 pružatelja usluga, nabujao na čak šestotinjak tisuća turističkih ležajeva (polovicu svih turističkih kapaciteta domaćeg turizma), a možda i polovica iznajmljivača to zapravo i nije. Pod obiteljskim smještajem već se dugo uspješno ''švercaju'' i rentijeri, koji svoje goste i ne vide, a upravo njima na dušu u najvećem broju slučajeva ide i apartmanizacija.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kako se budući propis zove, jasno će razlikovati prave, stvarne domaćine u obiteljskom smještaju i rentijere. Ključni kriterij bit će prebivalište. S tim da domaćin ne mora imati prebivalište u mjestu gdje se nalazi objekt koji iznajmljuje već to može biti u nekom od susjednih mjesta, ali nikako izvan županije. U broj kreveta u obiteljskom smještaju zakonodavac nije dirao. Cimerfraj će, naime, i dalje moći imati deset smještajnih jedinica i 20 ležajeva. Inače, procjenjuje se da je trenutačno među privatnim iznajmljivačima možda i četrdesetak posto rentijera.
Nova pravila vrijedit će od početka iduće godine, a nominalno razlikovanje domaćina i rentijera u obiteljskom smještaju pratit će, dakako, i porezno. Svi pružatelji usluga u domaćinstvu, popularno rečeno, privatni iznajmljivači ostaju u toj kategoriji, uz povećani paušal kako je ranije najavljeno i povećanu granicu za ulazak u sustav PDV-a. Rentijeri će, pak, podlijegati poreznom opterećenju kakvo je predviđeno za poduzetnike u turizmu.
Također, stanovi koji se iznajmljuju kratkoročno turistima u stambenim zgradama, pa makar to bio jedan, jedini stan, više se neće tretirati kao obiteljski smještaj. Zakonodavac smatra da se to ne može smatrati obiteljskim smještajem, budući da domaćina nema, gosti sami rade check-in i check-out. Stanovi za kratkoročni najam u stambenim zgradama ući će u kategoriju privređivanja iznajmljivanjem imovine, a porezno opterećenje za vlasnika jednog stana time bi, kako su pokazale projekcije, iznosilo otprilike koliko i da je taj stan u dugoročnom najmu (porez na dugoročni najam je, inače, 12 posto, a razrezuje se na 70 posto osnovice). U nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti stoji i odredba prema kojoj će vlasnici stana za kratkoročni najam do isteka razdoblja od pet godina – a brojanje počinje 2025. – morati osigurati suglasnost 80 posto suvlasnika, kako to Zakon o upravljanju zgradama i predviđa. Ove zakonske izmjene, koje su od sinoć na eSavjetovanju, s 31. prosincem ove godine produžavaju i privremena rješenja o kategorizaciji obiteljskog smještaja i usluživanja hrane i pića za dvije godine, a kako doznajemo, to će omogućiti da oko 15.000 subjekata bez prekida nastavi s radom. U tom je broju, inače, podjednako ugostitelja i iznajmljivača.
– Izmjenama zakona o ugostiteljskoj djelatnosti predlažu se konkretne mjere koje idu u prilog razvoju održivog turizma. Prilikom kreiranja izmjena vodila se briga o svim dionicima posebno pazeći da svi propisani rokovi budu razumni i dovoljno dugi kako bi se svi pružatelji imali vremena prilagoditi predloženim izmjenama. Također, ovim izmjenama izvršavamo ono što smo zacrtali Programom Vlade u ovom mandatu, zaštitili smo i sačuvali domaćina u pravom obiteljskom smještaju, kao dio naše tradicije i dodane vrijednosti naše turističke ponude – ističe ministar Tonči Glavina istaknuvši kako su ove izmjene zakona u skladu i sa strateškim usmjerenjem Vlade o osiguravanju priuštivog stanovanja, prvenstveno mladima i obiteljima te je tendencija da što više stanova prijeđe iz kratkoročnog u dugoročni najam.
– Mnoge zemlje Europe, poglavito turističke destinacije, danas su na rubu održivosti, jer je trend rasta ponuda soba, stanova i kuća na rezervacijskim platformama eksplodirao. Prema podacima Eurostata, online rezervacijske platforme generiraju 700 milijuna noćenja u EU u 2023. godini u odnosu na 440 milijuna noćenja u 2018. godini. Mnoge destinacije se ne mogu nositi s tim te se odlučuju na radikalne mjere, do kojih se mi ne želimo dovesti te zbog toga i činimo sve ove korake sada. Mislimo o svim dionicima i ovom reformom štitimo lokalno stanovništvo, prostor i okoliš te osiguravamo društvenu i ekonomsku održivost – kaže Glavina i poručuje da je "ovo snažni iskorak naše sveobuhvatne reforme, koji neće biti posljednji, a cilj mu je omogućiti uspješnu tranziciju prema održivom turizmu, koji će biti izbalansiran u potrebama i zadovoljstvu i turista i lokalnog stanovništva. Ministar turizma najavljuje i posebnu marketinšku kampanju na razini sustava turističkih zajednica te brendiranje domaćina u obiteljskom smještaju kao važne dodatne vrijednosti našeg turizma, i to za iduću godinu.
FOTO Ovaj stan u Zagrebu prodaju za 85.000 eura: 'Izuzetan suteren na prestižnoj lokaciji'
Jednu dobru ideju - razdvajanje obiteljskog smještaja od rentijerstva vlada je opet dovela do apsurda pa je za obiteljski smještaj predvidjela da se primjenjuje i porez na nekretnine i novi 300-1000% veći paušal po ležaju, a za "rentijere" će biti uvedena i dodatna opterećenja! Umjesto toga trebalo je za obiteljski smještaj porezno opterećenje ostaviti na razini 2024., a za rentijere uvesti ovo povećanje koje je predloženo kroz oporezivanje imovine i povećanja poreza po ležaju! Sve ove promjene HDZ radi u korist hotelijerskog lobija koji forsira uništenje privatnog smještaja i masovnu gradnju hotela kako bi novac od turizma odlazio van Hrvatske...Sramota!