Nemar države! Propadaju 122 stana jer se ministarstva svađaju sedam godina

Ma da ne mora, ovamo čak ni sunce ne bi ušlo – dok nas pušta u nekoć bordo, a danas blijedoružičastu zgradu u Ulici grada Chicaga 23 na zagrebačkom Borovju, u prolazu nam dobacuje jedna od stanarki. Mimoilazi se na izlazu sa susjedom, ali ne pozdravlja ga.

Ne može drugi model

– To vam je jedan od onih – dovikuje nam, već pretpostavljajući da nam je kristalno jasno da zgrade koje su prije 18 godina zamišljene kao mjesto u kojem će dom dobiti mladi znanstvenici i njihove obitelji, sada uglavnom nastanjuju oni koji su tamo došli nasilno. Od 122 stana, koliko ih je za novake sagrađeno u tri zgrade na brojevima 19, 21 i 23, u tek četiri, kažu stanari, trenutačno žive oni koji su do doma došli natječajem Ministarstva znanosti i obrazovanja, inače i vlasnika zgrada, koji sada obavijestima po katovima moli stanare da jave policiji “ako uoče kretanje nepoznatih osoba u zgradi”.

Da takva “kretanja” nisu neuobičajena, jasno je već na stubištu, koje je posljednji put krpu i sapun vidjelo vjerojatno tik nakon što je zgrada sagrađena. Kako se penjemo na prvi kat, prolazimo pokraj brojila za struju na prizemlju od kojih rade tek pojedina, dok su ostala iščupana iz zida, a i pokraj vrata za podrum, na kojima je poruka s pravopisnom pogreškom na kojoj piše da se “kljuć” može naći kod zaštitara. Djelatnici su to AKD zaštite, koji su prije šest godina angažirani upravo da bi spriječili ulazak ilegalaca u zgrade.

– Super rade posao – ironično nam dobacuje jedan od stanara kojeg srećemo na trećem katu, tik do “dnevnog boravka” napravljenog usred hodnika. Krevet, kauč, stolac i gitara čekaju tamo veselo društvo, koje svoje stvari drži na zajedničkom balkonu svih stanara s tog kata. Koriste ga, doduše, sami, jer na tom je katu na samo jednim vratima istaknuto prezime, dok je na ostalima, kao i na svim praznim stanovima, tek naljepnica na kojoj piše da stan štiti AKD zaštita. Brave na njima najobičnije su, one koje se u željezarijama mogu kupiti za pedesetak kuna, pa nije ni čudno što se u stanove ulazi bez ikakve muke. A oni koji uđu, često za sobom ostave stanje u koje nitko drugi ne bi ni poželio doći.

Na balkonima praznih stanova osušeno je cvijeće, hrđava sušila za rublje, pokidane zavjese, dok su krovovi puni mahovine, trave te šikarja. Problem s vlagom, kažu stanari, postoji, ali veći je opće stanje zgrada kojima kao da je 118, a ne 18 godina. Rješenje bi svakako bilo da se stanovi popune, pa makar i stanarima koji nisu znanstvenici, a za koje se, podsjetimo, sagradilo i Podbrežje, u kojem na kraju žive dva novaka. Prazni stanovi ne mogu se, međutim, kažu u Ministarstvu, iznajmiti po nekom drugom modelu ili pustiti u prodaju.

Izbacivanje presporo

– Zgrade su namjenski sagrađene te nema mogućnosti drukčijeg načina korištenja stanova – kažu u Ministarstvu, koje stanove ne nudi više čak ni znanstvenim novacima. Natječaji za njih nisu raspisani već sedam godina, i to zato što se spomenuto ministarstvo s kolegama iz susjednog, onog koje upravlja državnom imovinom, nije moglo dogovoriti što sa stanovima.

– Postojala je mogućnost da Ministarstvo državne imovine preuzme upravljanje Borovjem pa se natječaji nisu raspisivali od 2011. godine. Ministarstvo je zauzelo stajalište da će zadržati upravljanje tako da, čim se stvore pretpostavke, nastavi s natječaji ma za dodjelu stanova na korištenje dionicima sustava – kažu iz Ministarstva obrazovanja. Dodali su i da, u suradnji s DORH-om i MUP-om, ulažu velike napore da bi ilegalno useljeni stanovi bili vraćeni u njihov posjed.

– Postupak izbacivanja ilegalno useljenih stanara prespor je, na što, nažalost, nemamo mogućnost utjecaja – govore iz Ministarstva obrazovanja pa dodaju da se, otkako je sadašnja garnitura na vlasti, radi na “analizi svih raspoloživih mogućnosti” što se tiče upotrebe stanova te će se te analizirane mogućnosti “uputiti prema nadležnim tijelima”. Što se tiče zaštitara, Ministarstvo kaže da oni tamo nisu ponajprije zato da čuvaju prazne stanove, nego “ponajprije zato što se Ministarstvo koristi tamošnjim prostorima za svoje potrebe”.

Koji su to prostori, stanari nisu imali pojma, a iz Ministarstva su nam rekli da zaštitare ne plaćaju dodatno jer su to oni koji su preraspodijeljeni s drugih lokacija na kojima se čuva imovina znanosti i obrazovanja. Državna revizija, pak, pokazuje da se na njih troši oko 400.000 kuna godišnje.

VIDEO Što građani kažu o novim parking-automatima