Na austrijskim skijalištima traže se kuhari, konobari, recepcioneri, sobarice.... Riječ je o sezonskim poslovima, od petnaestoga studenoga, odnosno od prvog prosinca do Uskrsa, ovisno o poslodavcu i njegovim potrebama. Radi se o šest dana u tjednu, od 48 do 52 radna sata.
Stipe Erceg, hvarski ugostitelj s dugogodišnjim iskustvom rada u inozemstvu, vanjski je suradnik tvrtke koja posreduje pri zapošljavanju naših radnika u Austriji. – Riječ je o sezonskim poslovima, od petnaestoga studenoga, odnosno od prvog prosinca do Uskrsa, ovisno o poslodavcu i njegovim potrebama. Radi se o šest dana u tjednu, od 48 do 52 radna sata. Smještaj i hrana radnicima su osigurani – kaže Erceg za Slobodnu Dalmaciju.
Pojašnjava da se ova vrsta rada nikako ne smije uspoređivati s odlaskom mladih u Irsku ili Njemačku.
– Zato što se oni koji odu raditi na skijališta vrate kući za pet ili šest mjeseci, a kako ne moraju plaćati stan, hranu i režije, većina ih uštedi priličan novac. Naravno, oni koji žele odraditi i ljetnu sezonu, slobodno se mogu angažirati kod istih hotelijera – napominje Erceg.
Može li se za pola godine rada dobro zaraditi u Austriji, Erceg odgovara:
– S obzirom na to da su svi troškovi boravka radnicima pokriveni i da se svi prekovremeni radovi plaćaju – može. Pomoćni konobari plaćeni su od 1500 do 1700 eura neto. Šefovi sekcija u hotelu imaju plaće od 1800 do 2000 mjesečno, ovisno, naravno, o tome u kojem objektu je zaposlenik angažiran i kakvo mu je radno iskustvo odnosno poznavanje njemačkog jezika.
Staž koji naši ljudi odrade u Austriji, uredno se evidentira i u Hrvatskoj. Radni staž u Austriji računa se za ostvarivanje mirovine u toj zemlji, bez obzira na to što je riječ o sezonskim poslovima. – Gore se stvarno radi, ljudima zna biti psihički teško nakon kojeg odrađenog mjeseca, ali kad se sve zbroji i oduzme, prođe se jako dobro. Steknete dragocjeno poslovno iskustvo jer su to odreda hoteli najviše kategorije, a donesu kući i priličnu ušteđevinu jer, za razliku od rada u Irskoj gdje treba iz dobivene plaće namiriti visoku najamninu, hranu i režije, ovdje sve to plaća poslodavac.
Radnicima su, što je također važno, osigurane trinaesta i četrnaesta plaća. Znači, imaju pravo na božićnicu i jednu dodatnu plaću ako rade dvanaest mjeseci. To bi značilo da oni koji rade pola godine, dobivaju još jednu plaću, preciznije, pola dodatne plaće i božićnicu – objašnjava Erceg za Slobodnu Dalmaciju.
Isto tako, oni koji imaju djecu mogu se prijaviti za dječji doplatak. Nakon godine dana radnici imaju pravo na povrat poreza, s napomenom da se ne radi o beznačajnom iznosu. Pomoćni konobari moraju znati tek osnove njemačkog, konobari ga moraju znati bolje, a voditelji sekcija odlično. Kako su kuhari jako tražen kadar, često im se tolerira nepoznavanje njemačkog, pa je dovoljno da se s kolegama i gostima sporazumijevaju na engleskom jeziku.
Video: Kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj
za pandur: Odluka da se otvore granice Jugoslavije i da svi mogu ići raditi u Njemačku smatram da je uspjeh otvorenije politike Josipa Broza gdje je dio uglavnom muškaraca otišao raditi ali i vratiti se. Cijeli krajevi su se uzdigli. U to doba me nije niti bilo ili sam bio jako mali da bi o tome tada zucnuo ali sam kasnije saznao koliko je novac od doznaka pomogao boljem životu i školovanju obitelji recimo iz BiH. Moji su rođaci završili zanate u Njemačkoj i dotjerali svaki po jedan kamion i teškim radom časno došli do dobrog standarda i na fakultetima školovali svoju djecu. Uvijek su mi govorili kako su u Njemačkoj mnogo toga vidjeli i naučili. Danas se ide puno lakše, odlaze cijele obitelji s djecom što je razlika i povratak je puno neizvjesniji. Ali i dalje smatram da odlazak naše mladosti ne treba ovako potcati.